Vlada: Novi sustav naplate cestarine od 1. ožujka 2027.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je da se po prvi puta uspostavlja zakonodavni okvir kojim se uređuje jedinstveni sustav elektroničke naplate cestarine na cjelokupnoj mreži autocesta u RH. Kazao je da su trenutno sva pitanja naplate cestarine uređena Zakonom o cestama, dok se novim prijedlogom zakona uređuje naplata cestarine, kao i da se propisuje obveza uspostave jedinstvenog sustava elektroničke naplate cestarine u slobodnom prometnom toku.

Podsjetio je da se novi sustav naplate cestarine temelji na dvije tehnologije - tehnologiji koja uključuje ENC uređaj u vozilu i tehnologiji automatskog očitavanja registarskih pločica putem kamera. "Novi sustav predviđa slobodni prometni tok bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine, što je temeljna razlika u odnosu na elektroničke sustave koji sada imaju Hrvatske autoceste i Bina-Istra, dok na Autocesti Zagreb-Macelj ni nema elektroničke naplate cestarine", naveo je Butković.

Predlaže se donošenje Zakona po hitnom postupku radi pravodobnog uspostavljanja pravnog okvira za provedbu projekta uspostave novog sustava naplate cestarine.

Brži promet i manja zagušenja

Novi sustav, najavio je, omogućit će brži promet i manja zagušenja, smanjenje emisije potrošnje goriva, pristupačnost korisnicima, sigurnost i protočnost, prilagođenost korisnicima s lakim vozilima i turistima, te bolju kontrolu i nadzor vozila. "Zakonom se neplaćanje cestarine i nepridržavanje propisanih obveza utvrđuje prekršajem kako bi se korisnike odvratilo od bespravnog korištenja autocesta", naglasio je ministar, dodavši da je za taj projekt predviđeno 130 milijuna eura bespovratnih sredstava Iz NPOO-a. 

Prema materijalima s Vlade, novi sustav naplate cestarine uvodi se od 1. ožujka 2027. na cjelokupnoj mreži autocesta u RH sa slobodnim tokom vozila, bez rampi i zaustavljanja. Pri tome elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) obuhvaća prijavu podataka s registarske pločice vozila u ESNC i valjanog sredstva plaćanja – samo za laka vozila (do 3,5 tona), a u upotrebi ostaje i ENC uređaj u vozilu i tehnologija automatskog očitavanja registarskih pločica putem kamera (obvezno za teška vozila, alternativno za laka vozila).

Uključenje u ESNC moći će se  provesti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta za uključenje u ESNC, potom putem mobilne aplikacije za uključenje u ESNC i drugih digitalnih servisa, ali i na  namjenskim stazama za brzo uključenje u ESNC. Nadalje, uključenje u ESNC moći će se obaviti i u prodajnim uredima subjekata za naplatu cestarine – upravitelji autocesta, kao i na prodajnim mjestima trećih osoba s kojima su subjekti za naplatu cestarine sklopili ugovor o posredovanju.

Prema prijedlogu zakona, korisnik koji je autocestu, odnosno objekt pod naplatom koristio bez uključenja platit će naknadu cestarine za korištenu dionicu autoceste, a uz to, kako bi se suzbilo neplaćanje cestarine, platit će i posebnu naknadu (zakonski penal) kao unaprijed utvrđen iznos naknade štete.

Vlada u Sabor uputila Zakon o elektroničkim komunikacijama i provedbi EMFA-e

Vlada je na sjednici u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona elektroničkim komunikacijama i prijedlog Zakona o provedbi Europskog akta o slobodi medija (EMFA). Predloženim Zakonom o elektroničkim komunikacijama osigurava se provedba Uredbe (EU) 2024/1309 (Akt o gigabitnoj infrastrukturi) te se kao tijela nadležna za njenu provedbu utvrđuju Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Državna geodetska uprava i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković  istaknuo je kako se predloženim zakonom postiže usklađivanje s odredbama  Zakona o kibernetičkoj sigurnosti koji je stupio na snagu prošle godine te se utvrđuju pojmovi u vezi s kritičnim komunikacijama – što su kritične komunikacije, usluge i korisnici kritičkih komunikacija te jedinstveni pružatelj usluga kritičnih komunikacija. Ujedno, propisuje i se pravna osnova za donošenje odluke Vlade Republike Hrvatske kojom će se odrediti jedinstveni pružatelj usluga kritičnih komunikacija, putem kojeg operatori elektroničkih komunikacija osiguravaju usluge kritičnih komunikacija korisnicima kritičnih komunikacija.

”Donošenjem predloženog zakona omogućit će se lakše i brže uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta, to jest gigabitnih elektroničkih komunikacijskih mreža uz što niže troškove i to poticanjem zajedničke upotrebe postojeće fizičke infrastrukture te učinkovitijim postavljanjem nove”, kazao je Butković. Dodao je kako je riječ o jezgrenim i bežičnim mrežama velikih brzina sljedeće generacije kao što su 5G mreže čime će se ispuniti uvjeti za ostvarivanje ciljeva europskog gigabitnog društva i bolje ostvarivanje jedinstvenog digitalnog tržišta.

Vlada je u saborsku raspravu uputila i nacrt zakona koji se odnosi na provedbu Europskog akta o slobodi medija (EMFA) koji je u cijelosti obvezujući i izravno se primjenjuje u svim državama članicama EU od 8. kolovoza. Cilj EMFA je uspostava zajedničkog okvira za sve vrste medijskih usluga na tržištu EU uz istodobno čuvanje neovisnosti i pluralizma medija. No, unatoč izravnoj primjenjivosti EMFA-e, analizom odredbi te EU Uredbe i važećih zakonskih akata, Vlada je utvrdila kako je nužno određena pitanja precizno regulirati nacionalnim provedbenim propisom, a novi je prijedlog zakona predstavila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Pritom je istaknula osnovne teme koje su bile aktualne u vrijeme donošenja EMFA-e. ”U prvom redu bili su to izazovi digitalizacije koji su značajno promijenili pravila kada govorimo o prekograničnom dosegu medijskih usluga, zatim potreba boljeg definiranja uredničke neovisnosti, transparentnosti vlasništva, financiranja medija i državnog oglašavanja kao i izazova u kontekstu hibridnih prijetnji i dezinformacija koje u europski medijski prostor dolaze iz trećih država ”, kazala je Obuljen Koržinek.

Dodala je i kako se novim prijedlogom zakona propisuju definicije vezane uz medijske usluge koje nisu definirane Zakonom o medijima i Zakonom o elektroničkim medijima te se uvodi Agencija za medije čija će nadležnost obuhvatiti i tiskane medije, a s ciljem jednakopravnosti u provođenju Europskog akta o slobodi medija, a koja je pravni slijednik Agencije za elektroničke medije.

Istaknula je i ''određena poboljšanja'' načina izbora tijela javnih medija. Odnosno, kako se navodi u prijedlogu zakona, odluku kojom će Vijeće za medije dobiti ulogu nadzora nad izborom članova upravljačkih tijela javnih medijskih servisa HRT-a i Hine, a detaljnije se propisuju i odredbe vezane za transparentnost vlasništva, izvora financiranja i obveze javnih tijela ili subjekata pri objavi oglašavanja kao i pri dodjeli sredstava za proizvodnju i emitiranje programa.