Stroži režim za dosmrtno i doživotno uzdržavanje

Riječ je o izmjenama Zakona o obveznim odnosima i Zakona o parničnom postupku, navode dnevnik. Već dugo se upozorava na zloupotrebu ovih instituta, a pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter je krajem prošle godine također govorila o potrebi izmjene zakona kako bi se zaštitilo starije građane koji prenose svoju imovinu na osobe koje bi ih trebale uzdržavati.

Prema podacima koje je pučka pravobraniteljica iznijela tom prilikom, tijekom 2021. godine bilo je sklopljeno više od 7500 ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, a istraživanje je pokazalo da se 63 posto osoba koje su sklopile takve ugovore nije prethodno raspitalo o pravima i obvezama koje iz njih proizlaze.

Građani u pravilu ne znaju razliku između ta dva ugovora, odnosno da kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju imovina odmah prelazi u vlasništvo uzdržavatelja, dok kod ugovora o doživotnom uzdržavanju do prijenosa vlasništva dolazi tek nakon smrti primatelja uzdržavanja. Kako bi se zaštitilo starije osobe, uvodi se Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.

Registar će se voditi pri Hrvatskoj javnobilježničkoj komori, a u njega će se unositi podaci o sklopljenim i raskinutim ugovorima te postupcima koji se pokreću radi utvrđenja ništetnosti, poništenja ili raskida ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. Registar će omogućiti provjeru jesu li ugovaratelji već sklopili ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju i koliko njih.

Druga je novost ograničavanje broja takvih ugovora na maksimalno tri. Prije ovjere ili sastavljanja ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju bilježnik će morati provjeriti koliko su takvih ugovora stranke već sklopile.

Daljnja bitna novost je propisivanje odredbi o "osnivanju služnosti i pridržaju prava stvarnog tereta". Želi se onemogućiti zloporaba uzdržavanja tako da se osigura da imovina osobe koja traži uzdržavanje ostaje u njezinu vlasništvu do njezine smrti, osim ako ne želi suprotno, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.