Sabor danas raspravlja zakon koji regulira iznajmljivanje smještaja

Prema Prijedlogu zakona o ugostiteljstvu, svi pružatelji ugostiteljskih usluga smještaja, osim hotela i kampova, morat će u svrhu oglašavanja smještaja na platformama pribaviti registracijski broj za svaku smještajnu jedinicu. To bi trebalo spriječiti oglašavanje neregistriranih smještajnih jedinica jer će ujedno i platforme za kratkoročni najam biti obvezne osigurati da se oglasi ne objavljuju bez važećeg registracijskog broja.

Nadležna tijela imat će ovlasti provjeriti točnost podataka i, u slučaju namjernih netočnosti, mogu suspendirati ili povući registracijski broj. Uz to, propisivanjem restriktivnije odredbe o smještaju rodbine i prijatelja, sprječava se daljnja zlouporaba nekomercijalnog smještaja, suzbija rad na crno i uvodi red u segmentu iznajmljivanja kuća za odmor, osiguravajući da se sve komercijalne usluge oporezuju i registriraju.

Istodobno, s ponovnim uvođenjem obvezne kategorizacije svih objekata u kojima se pruža usluga smještaja, produžuje se rok važenja kategorizacije s četiri na pet godina. Propisuje se i ponovna kategorizacija smještaja u domaćinstvu svakih deset godina te obveza usklađivanja s novim pravilnikom, pri čemu će nadležna upravna tijela navedeno provjeravati po službenoj dužnosti, počevši od najstarijih rješenja.

Među ostalim novinama, ističe se zabrana usluživanja energetskih pića osobama mlađim od 18 godina u ugostiteljskim objektima. Ugostitelji će dobiti obvezu provjere dobi, kao i u slučaju alkoholnih pića. Nakon toga, zastupnici će raspraviti paket tri zakona u resoru pravosuđa: Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o pravosudnoj akademiji, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću te Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću.

Najvažnija novost je ukidanje dosadašnjeg uvjeta prema kojem je završena Državna škola za pravosudne dužnosnike obvezna za prvo imenovanje na dužnost. Resorno ministarstvo to je obrazložilo nepovoljnom dobnom strukturom pravosudnih dužnosnika, prema kojoj je čak 65 posto dužnosnika starije od 50 godina, dok skupina od 30 do 40 godina čini svega sedam posto ukupnog kadra.