ZAGREB, 28. listopada 2026. (Hina) - 7. Dani obrazovnih znanosti (DOZ), pod temom "Obrazovanje i kreativnost: izazovi i mogućnosti“, počeli su u srijedu na Algebri, gdje će se tijekom tri dana održati više od 90 izlaganja, pet simpozija i jedan okrugli stol o kreativnom mišljenju i inovativnim pristupima podučavanju.
Siniša Lakić iz Sveučilišta u Banja Luci predstavio je nastavak istraživanja iz 2023. godine koje se bavi praćenjem učinaka obuke nastavnika za izradu zadataka čitalačke i matematičke pismenosti. Od 54 nastavnika uključena u istraživanje 2023. godine, u praćenju 2026. sudjelovalo je njih 25, a na pilot ispite izašlo je 702 učenika.
Rezultati pokazuju da je 84 posto nastavnika uvelo takve zadatke u vlastite provjere znanja, a 72 posto ih i dalje povremeno ili redovito koristi. Ističu da se zadaci najviše koriste za jezik dok je manji broj u matematici.
Kao glavne prepreke sustavnijoj primjeni zadataka ističu nezainteresiranost školskih uprava, opsežnost nastavnog programa i usmjerenost na eksterne ispite, u kojima takvi zadaci nisu zastupljeni. Unatoč tome, nastavnici su materijale dijelili s kolegama.
Jurja Jakob, asistentica na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu predstavila je analizu podataka istraživanja PISA 2022. u Hrvatskoj, koja pokazuje da psihosocijalne i socioekonomske varijable mogu predvidjeti koji će srednjoškolski program učenik upisati i planira li nastaviti obrazovanje ili se uključiti na tržište rada. Analiza je obuhvatila učenike trogodišnjih i četverogodišnjih i petogodišnjih strukovnih programa te gimnazija, a odabir obrazovnog smjera mogla je predvidjeti u približno 70 posto slučajeva.
Ines Perović, predstavnica Hrvatske u Međunarodnom udruženju za vrednovanje obrazovnih postignuća (IEA), predstavila je rezultate o kreativnom mišljenju u okviru PISA-e 2022. Hrvatska je u toj domeni ostvarila 30 bodova, ispod prosjeka OECD-a od 33 boda. Kreativno mišljenje eksplicitno je zastupljeno u 13,7 posto od 798 analiziranih odgojno-obrazovnih ishoda, najviše u likovnoj kulturi i informatici, a najmanje u povijesti i kemiji.
Margareta Gregurović s Instituta za istraživanje migracija osvrnula se na istraživanje PISE 2022. o kulturnoj različitosti u kreativnom mišljenju, provedeno na učenicima iz Hrvatske, Njemačke i Finske. Istraživanje je pokazalo da učenici nemigrantskog podrijetla u sve tri zemlje postižu bolje rezultate od učenika migrantskog podrijetla. Razlike se povezuju sa socioekonomskim i jezičnim preprekama, a slabiji rezultati, ističe Gregurović, ne znače manji kreativni potencijal, nego upućuju na obrazovne i društvene nejednakosti.
Antonio Matković s Instituta za razvoj tržišta rada predstavio je projekt cjelovite podrške mladima u životnom i karijernom razvoju, osobito u ruralnim područjima. Planirano je pilotiranje modela profesionalnog usmjeravanja u pet škola Osječko-baranjske županije, uz upoznavanje učenika s različitim zanimanjima i iskustveno učenje na radnim mjestima.
Prema međunarodnom istraživanju ICILS 2023., hrvatski učenici osmih razreda ostvarili su 429 bodova u računalnom mišljenju, ispod međunarodnog prosjeka od 483 boda, a slabiji rezultat imale su samo Srbija i Urugvaj. U računalnoj i informacijskoj pismenosti postigli su 487 bodova, iznad prosjeka od 476, što upućuje na bolje razvijene kompetencije korištenja i vrednovanja digitalnih informacija nego algoritamskog mišljenja, razmišljanja, simulacije, optimizacije i programiranja.
Projekt je sufinanciran sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.
