Plenković: Hrvatska želi izdvajati tri posto BDP-a za obranu do 2030.

Plenković je u češkoj prijestolnici govorio na panelu „Upravljanje kaosom: Može li Europa iskoračiti?”. Tamo je naglasio da u Europi prevladava stav o potrebi većih izdvajanja za obranu te da „bez većih poteškoća” traju pripreme da se na nadolazećem sastanku na vrhu NATO-a krajem lipnja u Den Haagu usvoji cilj o pet posto BDP-a za obranu. 

Članicama bi se dalo sedam godina za prilagodbu za toliki postotak, od kojeg bi 3,5 posto išlo za izravno jačanje vojnih kapacitete, a 1,5 posto za izgradnju infrastrukture dvojne namjene - za vojsku i za civilnu upotrebu. Premijer je rekao da je Hrvatska danas daleko iznad trenutačnog cilja od dva posto BDP-a te da su državna izdvajanja za obranu otkako je on premijer narasla za više od 200 posto. Sadašnji cilj je da Hrvatska do 2030. postigne izdvajanja od tri posto BDP-a, dodao je. 

Dan nakon posjeta Odesi, gradu koji je i ovaj tjedan bio meta ruskih raketnih napada, Plenković je u češkoj prijestolnici naglasio da ukrajinski otpor Rusiji koji traje već tri i pol godine „zahtijeva svako poštovanje” zapadnih država i drugih svjetskih zemalja te da se njihova pomoć Kijevu mora nastaviti. 

Hrvatski predsjednik vlade u trećem najvećem ukrajinskom gradu iskazao je snažnu podršku Ukrajini u otvaranju prve skupine poglavlja za članstvo u Europskoj uniji, za što smatra da bi za nju bilo politički iznimno važno. Odgovarajući na pitanje o mađarskom protivljenju ukrajinskom članstvu u EU-u, Plenković je rekao da „postoji dovoljno vremena” da se Budimpeštu uvjeri u potrebu suprotne odluke.

Članstvo Ukrajine u NATO-u trenutačno pak „nije na stolu” jer je vrlo jasno da o tome ne postoji konsenzus među članicama zapadnog vojnog saveza, pa i kod njegove najmoćnije članice - Sjedinjenih Država. Ponovio je da je ključno razumjeti da se američki predsjednik Donald Trump „ne identificira” s ratovima u Ukrajini, iz 2014. i 2022. godine, jer ih shvaća neuspjesima prethodnih demokratskih vlada predsjednika Baracka Obame i Joea Bidena. 

To se očituje u Trumpovom upravljanju tom krizom, odnosno time da je za njega „najvažnije postići mir” nevezano za sudbinu okupiranih ukrajinskih teritorija koju smatra „sekundarnim” pitanjem. Europske države, „svi oni koji poštuju međunarodno pravo”, zagovaraju teritorijalnu cjelovitost Ukrajine te shvaćaju magnitudu razaranja i stradanja u toj zemlji, zastupaju „vrlo različit pristup”, nastavio je premijer. 

Ponovno je upozorio da bi „nagrađivanje agresora” osvojenim teritorijima moglo pokrenuti slične scenarije u drugim dijelovima svijeta te da je stoga riječ o opasnom ishodu. Plenković je rekao da su ciljevi Kremlja obnoviti odnose sa SAD-om, ukinuti nametnute joj međunarodne sankcije te „rehabilitirati” se na svjetskoj pozornici.

No njihovi zahtjevi u mirovnim pregovorima s Ukrajinom, koji više sliče na „ultimatume” i zahtjeve za „kapitulacijom” Kijeva, pokazuju da Moskva nije predana miru te da tako neće postići te ciljeve. Moguće proširenje do 2030. Plenković je na panelu rekao da je ruski predsjednik Vladimir Putin napadom na Ukrajinu vratio temu proširenja na agendu EU-a, pa i „pogurnuo Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju” iz europske politike susjedstva prema politici proširenja. 

Naglasio je da je „njegov osobni osjećaj”, da se raspoloženje po pitanju primanja novih članica u Europi promijenilo te da sada postoji „veća otvorenost” da se u ovom mandatu Europske komisije i Europskog parlamenta dogodi barem jedno pridruživanje. Hrvatska pritom zagovara princip individualnih zasluga, odnosno da se nagrađuju one zemlje koje napreduju na europskom putu, bez da moraju „čekati” one koje za njima malo kasne. 

Premijer se u Pragu, na marginama skupa GLOBSEC, bilateralno sastao s češkim premijerom Petrom Fialom s kojim je razgovarao o odnosima dviju zemalja, manjinama, trgovinskoj razmjeni koja iznosi 1,3 milijarde eura, jačanju investicija, energetskoj suradnji te političkoj situaciji u Češkoj koja se priprema za parlamentarne izbore.