Ovaj tjedan u Europskoj uniji

Sljedeći tjedan u EU-u također će dominirati pitanje implikacija odluke Vrhovnog suda SAD-a, koji je proglasio Trumpove carine nezakonitim. Zastupnici Europskog parlamenta okupit će se u utorak, 24. veljače na izvanrednoj plenarnoj sjednici u povodu 4. obljetnice ruskog napada na Ukrajinu.

Zastupnici će raspravljati i glasati o europskom doprinosu pravednom miru i održivoj sigurnosti za Ukrajinu. Isti dan, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i nekoliko povjerenika te predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa posjetit će Kijev. Odluka Vrhovnog suda Sjedinjenih Država te odgovor na nju predsjednika Donalda Trumpa pozorno se proučava u europskim institucijama i državama članica. Trump je ubrzo nakon sudske odluke da su njegove carine nezakonite, uveo globalne carine od 10 posto, a dan poslije to je povisio na 15 posto.  

Njemački kancelar Friedrich Merz, koji će početkom ožujka posjetiti Washington, izjavio je u subotu da će tamo ići s “koordiniranim europskim stajalištem”. Presuda Vrhovnog suda stvorila je duboku neizvjesnost oko trgovinskog sporazuma između EU i SAD-a postignutog prošlog srpnja. Zastupnici EU-a stavili su na čekanje proces ratifikacije tog sporazuma nakon Trumpovih prijetnji aneksijom Grenlanda.

Odbor za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta trebao bi u utorak glasati o svom stavu o dva zakonodavna prijedloga usmjerena na provedbu određenih aspekata Okvirnog sporazuma između EU i SAD-a. Međutim, to je sada upitno, a članovi odbora održat će u ponedjeljak hitan sastanak kako bi raspravljali o sljedećim koracima. “Razdoblje neograničenih, proizvoljnih carina možda sada završava. Sada moramo pažljivo razmotriti presudu i njezine posljedice”, rekao je predsjednik Odbora za međunarodnu trgovinu, njemački socijaldemokrat Bernd Lange.  

U ponedjeljak se u Bruxellesu sastaju ministri vanjskih poslova država članica EU-a, koji će razgovarati o ruskoj agresiji na Ukrajinu i o situaciji na Bliskom istoku. Ministri će pokušati postići dogovor o 20. paketu sankcija protiv Rusije, zašto je potrebna suglasnost svih država članica. Međutim, mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó je u nedjelju najavio da će blokirati odluku dok Ukrajina ne omogući nastavak tranzita nafte prema  Mađarskoj i Slovačkoj preko naftovoda Družba.

Na sastanku će sudjelovati i povjerenica za Mediteran Dubravka Šuica, koju će ministri vjerojatno pitati o njezinu sudjelovanju na prvom sastanku Trumpova Odbora za mir. Odluka predsjednice Komisije da pošalje Šuicu na taj sastanak u svojstvu promatrača naišla je na brojne kritike u državama članicama, koje tvrde da Komisija nije imala mandat Vijeća EU-a. Komisija sa svoje strane tvrdi da joj za to ne treba dopuštenje zemalja članica i da to spada u njezinu nadležnost. Isti dan sastaju se i ministri poljoprivrede koji će razgovarati o zajedničkoj poljoprivrednoj politici u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju nakon 2027. godine.  

U utorak se sastaju ministri za europske poslove, koji će, između ostaloga, raspravljati o Europskom štitu za demokraciju. U okviru toga Komisija je predložila uspostavu Europskog centra za demokratsku otpornost. U četvrtak se sastaje Vijeće za konkurentnost na kojem će ministri zaduženi za unutarnje tržite i industriju raspravljati o mjerama za jačanje gospodarske konkurentnosti i produbljenju europskog jedinstvenog tržišta.  

Isti dan sastaju se i ministri zaduženih kohezijsku politiku. Vijeće će razmijeniti mišljenja o reviziji kohezijske politiku u sredini programskog razdoblja 2021.-2027. Europska komisija se iznimno sljedeći tjedan sastaje u četvrtak i očekuje se da će predstaviti zakonodavni prijedlog kojim će se u javnim nabavama dati prednost europskim proizvodima. Novim zakonom tražit će se da se u slučajevima kada se javni novac koristi za potporu ključnim strateškim tehnologijama, minimalni udio tih proizvoda bude "proizveden u Europi".  

Davanje prednosti proizvodima “Made in Europe” dio je širih napora EU-a da pomogne svojim industrijama da se natječu s proizvođačima u Kini i drugim zemljama gdje se ne suočavaju sa strogim europskim propisima i višim cijenama energije. Davanjem prioriteta europskoj robi u javnim nabavama, EU će nastojati iskoristiti ogromnu financijsku moć javne nabave svojih članica - koja ukupno iznosi više od 2 bilijuna eura.  

U prijedlogu Akta o industrijskom akceleratoru, Komisija bi trebala utvrditi kriterije u kojem omjeru pojedini proizvodi trebaju biti proizvedeni u Europi za proizvode kupljene putem javne nabave u ključnim strateškim sektorima, uključujući baterije, solarnu i energiju vjetra, proizvodnju vodika i nuklearne elektrane. Očekuje se da će primjerice proizvođači električnih vozila kupljenih ili unajmljenih putem javne nabave morati osigurati da su njihova vozila sastavljena u Uniji i da je 70 posto njihovih komponenti - mjereno po vrijednosti i isključujući bateriju - proizvedeno u Europi.  Najveći zagovornik pristupa “Made in Europe” je Francuska, dok je Njemačka vrlo oprezna.

Njemački kancelar Friedrich Merz nedavno je izjavio da bi europska pravila o preferencijama trebala biti "krajnje rješenje" i predložio pristup "proizvedeno s Europom" koji bi mogao uključivati i druge trgovinske partnere.

Komisija bi se također u četvrtak trebala očitovati u pogledu Europske građanske inicijative za siguran i dostupan pobačaj u Europi, Moj glas, moj izbor, koju je potpisalo više od 1,1 milijuna građana EU-a. Prema europskim ugovorima, građani koji uspiju prikupiti najmanje milijun potpisa iz najmanje sedam država članica imaju pravo od Europske komisije zatražiti da predloži novo europsko zakonodavstvo ili izmijeni postojeće zakone.  

Komisija može pozitivno odgovoriti i izići sa zakonodavnim prijedlogom ili odbiti inicijativu, s tim da u tom slučaju mora obrazložiti zašto odbija.