Ovaj tjedan u Europskoj uniji

Zastupnici u Europskom parlamentu raspravljat će u ponedjeljak, a u četvrtak glasati o dva prijedloga za izglasavanje nepovjerenja protiv predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. Prijedlozi koje su podnijeli zastupnički klub krajnje desnice Patrioti za Europu i krajnje ljevice nemaju praktičkih nikakvih izgleda za uspjeh. 

Početkom srpnja, zastupnici Europskog parlamenta velikom su većinom odbacili prijedlog za izglasavanje nepovjerenje koji je podnijela krajnja desnica. U samo tri mjeseca podnesena su tri prijedloga za izglasavanje nepovjerenja, što se inače vrlo rijetko događa. Posljednji put glasalo se o nepovjerenju šefu Komisije 2014. godine. 

U srpnju je krajnja desnica tražila izglasavanje nepovjerenja u vezi s politikom Komisije o pandemiji koronavirusa i navodnim miješanjem u izbore u državama članicama poput Rumunjske i Njemačke. Ovaj put traži se izglasavanje nepovjerenja zbog trgovinske politike Europske komisije, naročito zbog sporazuma sa Sjedinjenim Državama, prema kojem SAD uvodi opću carinsku stopu od 15 posto na uvoz iz Europe.  

Europska komisija će svoju tjednu sjednicu održati u utorak u Strasbourgu, na kojoj će predstaviti prijedlog mjera za zaštitu čelične industrije i strategiju za području umjetne inteligencije. Očekuje se da će Komisija predložiti smanjenje kvota za uvoz čelika te povećanja carina na 50 posto na čelik koji se uvozi izvan tih kvota. Gotovo iste mjere imaju Kanada i Sjedinjene Države, s tim da Amerikanci nemaju kvote i naplaćuju carine od 50 posto na sav uvoz. EU i zapadni saveznici pokušavaju obuzdati viškove proizvodnje za koje OECD tvrdi da će dosegnuti 721 milijun metričkih tona u 2027., posebno zbog kineskih subvencija. 

Europski zastupnici će u u srijedu raspravljati o ruskim upadima u zračni prostor EU-a s predstavnicima danskog predsjedništva Vijeća i Europske komisije, a u četvrtak će glasati o rezoluciji. U utorak će zastupnici raspravljati o naporima za postizanje mira u Gazi. Američki predsjednik Donald Trump objavio je u ponedjeljak svoj prijedlog za mir u Gazi. U to je uključen i plan za oslobađanje talaca i demilitarizaciju Hamasa. Čelnici EU-a, uključujući predsjednicu Europskog parlamenta Robertu Metsolu, pozdravili su prijedlog.  

U srijedu će se zastupnicima obratiti grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen. Grenland, autonomni otok u sastavu Danske, našao se u središtu geopolitičkih napetosti između EU i SAD, nakon što je Trump izjavio da ne bi isključio američku aneksiju ovog strateški važnog otoka. U utorak će luksemburški premijer Luc Frieden održati govor o budućnosti EU-a i izazovima koji stoje pred Unijom. U Luxembourgu se u četvrtak sastaju ministri financija eurozone, a petak će im se pridružiti kolege iz ostalih država članica. Sljedeći tjedan u Europskoj uniji stupaju na snagu dvije važne promjene.

U četvrtak, 9. listopada 2025. stupa na snagu uredba o instant plaćanjima. Sve banke bit će dužne omogućiti slanje i primanje instant transakcija, kako unutar zemlje, tako i prekogranično unutar Europske uniji. Sredstva na računu primatelja bit će dostupna u roku od 10 sekundi, u bilo koje doba dana, bez obzira na vikend ili praznik. Uredba, između ostaloga, uvodi obvezu bankama da pri zadavanju svih kreditnih transfera, uključujući instant i "obična" plaćanja, omoguće platitelju provjeru naziva primatelja plaćanja. S tom uslugom se osigurava provjera prije izvršenja transakcije, odgovara li ime ili naziv primatelja vlasniku IBAN-a, čime se značajno smanjuje rizik od pogrešnih uplata i pokušaja prijevare. 

U nedjelju, 12. listopada započinje postupna primjena novog elektroničkog sustava koji će registrirati ulaske i izlaske iz Europske (Sustav izlaz/ulaz EES). EES je u Hrvatskoj spreman za primjenu i od 12. listopada će se primjenjivati na svim međunarodnim graničnim prijelazima, kao i na onim pograničnim prijelazima koji su na temelju Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine privremeno određeni za međunarodni promet. Na razini EU-a sustav će se od toga dana početi postupno uvoditi, a rok za potpunu primjenu je 10. travnja 2026.  

Sustav se primjenjuje za državljane trećih zemalja, dok se za građane država članica EU-a ne primjenjuje bez obzira na mjesto prebivališta. Hrvatski državljani, kao i ostali državljani država članica Europske unije, koji žive u susjednim zemljama ili bilo kojoj drugoj trećoj zemlji i dalje će prelaziti državnu granicu uz predočenje putne isprave ili osobne iskaznice, bez obveze davanja biometrijskih podataka u okviru ovog sustava. 

Od državljana trećih zemalja prilikom prvog ulaska u EU prikupljat će se biometrijski podaci - otisci četiri prsta i fotografija lica - uz podatke iz putne isprave. Ti će se podaci pohraniti u sustav i koristiti prilikom svakog sljedećeg prelaska granice, dok će se pri idućim prelascima utvrđivanje dosjea obavljati usporedbom fotografije lica snimljene u živo s postojećim dosjeom u sustavu. EES je zajednički elektronički sustav koji će bilježiti i pohranjivati informacije o datumu, vremenu i mjestu ulaska i izlaska državljana zemalja izvan EU-a koji prelaze granice EU-a, čime se definitivno napušta udaranje pečata u putovnice.

Automatski će izračunavati trajanje dopuštenog boravka tih državljana trećih zemalja i izdavati upozorenja državama članicama EU-a o isteku razdoblja dopuštenog boravka. Primjenjivat će se na osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koji dolaze iz zemalja izvan EU-a izuzetih od obveze posjedovanja vize.