Marić najavio nastavak odgovorne fiskalne politike

Marić je na savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji istaknuo da se četvrtu godinu zaredom nastavljaju  pozitivna gospodarska kretanja - u prvoj polovici  2018. zabilježen je realni međugodišnji rast BDP-a od 2,7 posto, a prosječna inflacija u prvih devet mjeseci bila je 1,6 posto. 

Ocijenio je da je trenutna stopa rasta realna za Hrvatsku i na puno održivijim temeljima nego prije recesije. Hrvatska bilježi suficite, no ne bismo trebali biti zadovoljni sadašnjim stopama rasta, rekao je i ocijenio da je stopa od 3 posto ona koja počinje generirati zaposlenost, ali da nam treba viša stopa. 

Govoreći o odrednicama fiskalne politike do 2021., najavio je nastavak odgovorne fiskalne politike, pri čemu se u godinama koje slijede očekuje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za oko 3 postotna boda na godinu. Za iduću godinu proračun se bazira na stopi rasta od 2,9 posto, kazao je. Za 2020. godinu Vlada projicira stopu rasta od 2,7 posto, a za 2021. 2,5 posto.

Projekcije govore da će inflacija u iduće tri godine biti na razinama do 2 posto.Marić je rekao da Hrvatska više nije u proceduri prekomjernog manjka, a u posljednjih godinu dana dvije od tri najvažnije svjetske agencije povećale su rejting RH, s pozitivnim izgledima.

Premija osiguranja od kreditnog rizika na petogodišnje obveznice RH kreće se na najnižim razinama od 2008., izdanja međunarodnih i domaćih obveznica su uz dosad najpovoljnije uvjete, a u prošle dvije godine smanjeni su rashodi za kamate za 2 milijarde kuna.

No, upozorio je i na protestirana jamstva za Uljanik grupu, koja, po njegovim riječima do kraja godine mogu generirati trošak za državu i do 3,5 milijardi kuna.

Da nema toga troška, moglo bi se sa sigurnošću reći da će ponovno biti ostvaren višak opće države, rekao je Marić.Za sjednicu Vlade u petak najavio je prijedlog proračuna za 2019. i tehnički rebalans za 2018. godinu te paket od 9 poreznih zakona. Podsjetio je da se predlaže smanjenje stope PDV-a na 13 posto svježe meso, ribu, voće i povrće i dječje pelene, a za sjednicu u petak najavio je i "još neke" izmjene u pogledu PDV-a.

Govoreći o početku procesa približavanja europodručju, Marić je rekao da u tom smislu treba razmotiri potencijalne koristi i štete za hrvatsko gospodarstvo. Smatra da je od pristupanja Hrvatske EU izvoz roba i usluga ostvario pozitivne strukturne promjene koje su rezultirale time da je izvoz postao glavni generator gospodarskog rasta.

No, Marić upozorava da je izvoz roba i usluga puno više vezan uz uvoz nego uz domaću industrijsku proizvodnju. Ocijenio je da je nužno iskoristiti daljnje povoljne impulse iz međunarodnog okruženja kako bismo gospodarski rast učinili stabilnim i održivijim te nastavili smanjivati prekomjerne makroekonomske neravnoteže.

Ključni fokus u narednom razdoblju bit će i podizanje investicijske aktivnosti i pojačano korištenje sredstava iz EU fondova, rekao je. Marić je još naveo da turizam pokazuje povijesno najbolje rezultate, ali da  ima prostora za napredak jer rezultati trebaju biti  više vezani uz turističku potrošnju, a ne fizičke pokazatelje kao što su broj dolazaka i noćenja.