Lugarić: Sustav mora jamčiti zaštitu ženama prije nego što bude prekasno

"Ženama koje trpe nasilje ne trebaju naknadne analize poslije ubojstva, nego stvarna i odlučna zaštita prije nego što do njega dođe", navodi Lugarić u priopćenju u povodu sutrašnjeg Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Taj se dan obilježava u spomen na 22. rujna 1999., kada su tijekom brakorazvodne parnice na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu ubijene sutkinja Ljiljana Hvalec, stranka u postupku Gordana Oraškić i njezina odvjetnica Hajra Prohić. Ubio ih je suprug stranke te teško ozlijedio sudsku službenicu Stanku Cvetković.

Lugarić upozorava da nasilje nad ženama i dalje predstavlja jedan od najtežih sigurnosnih i društvenih izazova u Hrvatskoj. Navodi i da je od početka ove godine ubijeno osam žena, a činjenica da je žrtva nedavnog femicida u Slatini neposredno prije ubojstva zatražila pomoć policije prisiljava nas, kaže, da postavimo pitanje učinkovitosti sustava u trenutku kada je zaštita najpotrebnija.

"Hrvatska je učinila važan zakonodavni pomak uvođenjem samostalnog kaznenog djela femicida, no praksa nas iznova upozorava na razmak između onoga što piše u zakonima i onoga što se događa na terenu", poručila je. Smatra da tragični slučaj u Slatini, u kojem su i policija i državno odvjetništvo kroz naknadne nadzore utvrdili propuste u procjeni rizika i postupanju, bolno pokazuje što se događa kada sigurnosni mehanizmi zakažu.

Stoga se procjena rizika ne smije tretirati kao puka birokratska procedura, a još manje se teret zaštite i procjene opasnosti smije prebacivati na samu žrtvu, čak i ako ona pod pritiskom ili u strahu zatraži ukidanje mjera zaštite ili povuče prijavu. Odgovornost za procjenu i preuzimanje rizika leži isključivo na državi, pa interno utvrđeni propusti ne smiju završiti samo na formalnim konstatacijama, nego moraju dovesti do jasne i konkretne odgovornosti unutar svih razina sustava. 

Drži i da je femicid samo vrh ledene sante. "Tisuće žena trpe nasilje u tišini jer nemaju dovoljno povjerenja u brzinu i učinkovitost institucija. Kada prve prijave ostanu bez pravodobne i razmjerne reakcije, time se neizravno hrani ta tamna brojka i šalje poruka žrtvama da su prepuštene same sebi", upozorava Lugarić. 

Napominje da na tematskim sjednicama saborskog Odbora za ravnopravnost spolova stručnjakinje, institucije i udruge civilnog društva kontinuirano naglašavaju da preventivno djelovanje zahtijeva obveznu i standardiziranu procjenu rizika, međuresornu suradnju te redovitu edukaciju svih koji rade sa žrtvama. No, kada se u Saboru raspravljalo o osnivanju Istražnog povjerenstva za utvrđivanje institucionalnih propusta, argument protiv bio je da postojeći mehanizmi nadzora pružaju dovoljan okvir. 

"Međutim, ako ti mehanizmi ne uspijevaju spriječiti tragediju poput ove u Slatini, obveza je svih nas u javnom prostoru postaviti pitanje njihove stvarne primjene u kriznim trenucima", smatra Lugarić. Stoga, Kazneni zakon ne smije ostati samo mrtvo slovo na papiru. "Odgovornost države ne mjeri se deklarativnim porukama, nego spremnošću da se sustav izgradi tako da reagira prije, a ne nakon što se dogodi tragedija", ističe Lugarić u priopćenju.