Konferencija u HGK: Arbitraža kao alternativno rješavanje građevinskih sporova
07.10.2025 07:20
ZAGREB, 6. listopada 2025. (Hina) - U fokusu godišnje regionalne konferencije o arbitraži i alternativnom rješavanju sporova "Sporovi u građevinskim projektima", koja je započela u ponedjeljak u organizaciji Međunarodne trgovačke komore (ICC) Hrvatske i Hrvatske gospodarske komore u suradnji s ICC Dispute Resolution Services, bila je arbitraža kao najučinkovitije rješenje kad se građevinski sporovi ne mogu uspješno riješiti putem suda.
Prema dosadašnjem iskustvu ICC-ja, upravo su građevinarstvo, inženjerstvo i energetika sektori iz kojih dolazi najveći broj arbitražnih i alternativnih postupaka. Statistika ICC-a za 2024. godinu potvrđuje taj trend gdje građevinski sektor i dalje generira najviše slučajeva, pa je tako lani iz njega dolazilo čak 44 posto svih novo registriranih predmeta, izvijestili su iz HGK.
"Cilj naše konferencije je približiti alate dostupne za rješavanje takvih sporova, kroz primjere najbolje prakse", istaknula je Marina Rožić, glavna tajnica HGK i ICC-ja Hrvatska. O ugovorima o građenju i raspodjeli rizika govorio je Edward Corbett, međunarodni arbitar i stručnjak za građevinske sporove iz londonske tvrtke Howard Kennedy. Posebno se osvrnuo na kašnjenja u projektima i njihove praktične posljedice.
"Sama činjenica da projekt kasni stvara oborivu pretpostavku krivnje izvođača, što poslodavcu automatski daje pravo tražiti naknadu štete. To je specifičnost građevinskog sektora, a rješenje se nalazi u mehanizmu produženja roka (EOT), koji omogućuje realniji rok dovršetka projekta“, objasnio je Corbett. U raspravi o praksi u građevinskom sektoru posebno se istaknula tema javne nabave i nastupa izvođača iz trećih zemalja, naveli su iz HGK.
Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj pritom je naglasila da je ključno zaštititi domaće tvrtke od nelojalne konkurencije. "Nova pravila javne nabave uvela su značajne promjene s fokusom na sigurnost i strateški interes, no problem predstavljaju državne subvencije i jeftina radna snaga u brojnim trećim zemljama“, kazala je Čagalj.