Izmjenama Zakona o lokalnim izborima pooštravaju se uvjeti kandidiranja

Ta se zabrana proširuje na počinitelje svih kaznenih djela propisanih Kaznenim zakonom, obrazložio je u ime predlagatelja,  državni tajnik Ministarstva pravosuđa i uprave Sanjin Rukavina. Uvjeti koji predstavljaju zapreku za kandidiranje pooštravaju se; proširuje se obuhvat kaznenih djela te se zabrana kandidiranja utvrđuje za svako kazneno djelo kada je počiniteljima kaznenih djela izrečena kazna zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili je pod uvjetima propisanim Kaznenim zakonom, zamijenjena alternativnim sankcijama, radom za opće dobro ili uvjetnom osudom. Donošenjem toga zakona precizirat će se i zakonske odredbe koje se odnose na prestanak mandata člana predstavničkog tijela, odnosno općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika, navodi se u obrazloženju. Posebno, dodaje se, u slučaju pravomoćne sudske presude kojom je osuđen za kaznena djela na kaznu zatvora ili je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili je na istu primijenjena uvjetna osuda, kao i u slučaju prestanka mandata zbog odjave prebivališta s područja jedinice. 

Peđa Grbin (klub SDP-a) najavio je potporu zakonskom prijedlogu, jer smatra da je predloženo rješenje bolje od postojećeg,  no, kaže, to ne znači da ne mogu biti i bolji. Problematizirao je zakonsku odredbu o prestanku mandata uslijed odjave prebivališta koja, ako je po sili zakona, ne povlači za sobom i prestanak mandata. Upozorio je kako se u isti koš stavljaju onaj tko je počinio prometni prekršaj kao i počinitelji težih kaznenih djela i ratnog zločina.   

Marija Selak Raspudić (klub Mosta) upozorila je na neujednačenost prakse tko se može, a tko ne može kandidirati na izborima pa se tako, kaže, neki mogu kandidirati za predsjednika Republike ili Hrvatski sabor, ali se ne mogu kandidirati na lokalnim izborima. Čemu uopće predložene izmjene zakona služe, upitala je. Osvrnula se i na slučaj požeško slavonskog župana Alojza Tomaševića osuđenog za obiteljsko nasilje krajem 2020. na 10 mjeseci uvjetno na dvije godine koji će, prema tome, propustiti tek jedan izborni ciklus.  

Dalija Orešković (klub Centar Glas) najavila je potporu zakonskom prijedlogu, jer, kako ocjenjuje, nije loš, ali smatra da od njega neće biti puno koristi budući ne mijenja ništa bitno. Nema elektronskog glasovanja ni prikupljanja potpisa, ni bilo čega drugo što bi motivirao birače na sudjelovanje u izbornom procesu, rekla je Orešković. Napominje da se na izbornim listama pojavljuju i osuđeni  kriminalci, upitavši je li problem njihovo kandidiranje ili pobjeda na izborima o čemu odlučuju birači. Također je upitala tko nam reformira pravosuđe - 'pravomoćno osuđeni Zdravko Mamić ili isto tako pravomoćno osuđeni HDZ', rekla je Orešković. 

Stijepo Bartulica (klub Domovinskog pokreta) ocijenio je kako je zakonski prijedlog pomak, ali, ustvrdio je, ne rješava problem nemorala u hrvatskoj politici. Po njegovim riječima lakše je smijeniti predsjednika SAD-a, nego hrvatskog župana koji je isključen iz stranke, ali i dalje obnaša tu dužnost. 

Marijan Pavliček (klub Hrvatskih suverenista) upitao je koliko vrijede glasovi pripadnika srpske nacionalne manjine koji imaju opće i posebno biračko pravo, ustvrdivši da je to protivno Ustavu i rezultat koalicije HDZ-a i SDSS-a. "Očekujem da će to Ustavni sud poništiti jer, toga nema  ni u jednoj državi", poručio je Pavliček. Nepojmljivo mu je, kaže, da se za tri ruke Milorada Pupovca žrtvuje hrvatski narod, upitavši hoće li nakon izbora oni koji to dopuštaju, imati obraza doći u Vukovar.  

Dragana Jeckov (SDSS) rekla je kako se izmjene zakona donose "5 do 12", ali su potrebne, upitavši jesu li u skladu s    preporukama Venecijanske komisije, na što je državni tajnik Rukavina odgovorio kako je to potvrdio Ustavni sud. Jeckov je napomenula da su lokalni izbori od izuzetnog značaja za stanovništvo jer izravno utječu na kvalitetu njihova života.