Hrvatski BDP digitalizacijom bi do 2025. mogao porasti za 8,3 milijarde eura

Uz pretpostavku da Hrvatska stavi fokus na digitalizaciju i automatizaciju već sutra, odnosno da prione radu, po riječima partnera i voditelja zagrebačkog i beogradskog ureda tvrtke McKinsey&Company Tomislav Brezinščak, u toj tvrtci vjeruju da bi do 2025. potencijalni inkrementalni BDP od digitalne ekonomije mogao doseći 8,3 milijarde eura.

„Kad pogledamo zadnjih pet godina, Hrvatska je rasla 12 posto, što je malo manje nego što su rasle EU članice u središnjoj Europi, ali je opet značajno više nego rast u velikim ekonomijama EU-a i u digitalnim predvodnicama”, rekao je Brezinščak. Ocijenio je kako zaostajanje za ostalim EU članicama nije velik, no kad se Hrvatska uspoređuje s razvijenim ekonomijama, vidi se i dalje velika razlika u visini BDP-a po stanovniku. Kako je istaknuo, u usporedbi s tim naprednim ekonomijama BDP po glavi stanovnika je čak četiri puta manji.

Napomenuo je kako danas postoje dvije vrste ekonomija – tradicionalna i digitalna. U Hrvatskoj je udio digitalne ekonomije 5 posto, manje nego kod drugih zemalja. No, glavni problem nije u tome, već u usporedbi rasta digitalne i tradicionalne ekonomije.„Hrvatska je jedina zemlja u kojoj tradicionalna ekonomija raste više od digitalne,” rekao je, dodavši kako će digitalna ekonomija danas i u budućnosti biti glavni faktor ekonomskog rasta.T

akođer, u studiji su se dotaknuli teme zapošljavanja, zaključivši da će „automatizacijom i digitalizacijom današnja radna mjesta okarakterizirana teškim fizičkim radom, puna repetitivnih manualnih procesa, biti zamijenjena s novim radnim mjestima koja su puno produktivnija, kreativnija, koja stvaraju veću ekonomsku vrijednost i za koja su bitne tehnološke i društvene vještine”.„Kada bi Hrvatska dosegla aspiraciju automatizacije do 2030. godine, aspiraciju koju imaju Poljska, Češka i Mađarska, to bi imalo utjecaj na 800 tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj”, naveo je Brezinščak. Stoga smatra da bi trebalo što prije početi razvijati mjere prekvalifikacija za produktivnija zanimanja koja digitalizacija omogućuje.„Nemamo dobro obrazovanje, infrastruktura nam nije najbolja, ljudi sporo prihvaćaju nove vještine i cijela infrastruktura vezana za poboljšanje i za akceleraciju tih novih businessa digitalne ekonomije ne postoje”, upozorio je.

Također, istaknuo je da Hrvatska svoje napore u digitalizaciji treba usmjeravati na temelju tri postojeća povoljna čimbenika. "Prvi je činjenica da Hrvatska ima veliki broj studenata sa završenim fakultetima ICT smjera, zatim da je cijena rada u ICT sektoru snažna konkurentska prednost te da imamo reprezentativne primjere u javnom i privatnom sektoru”, naglasio je Brezinščak, izloživši preporuke za rast digitalizacije u Hrvatskoj, među kojima su poticanje učenja vještina koje će se tražiti u budućnosti, podržavanje primjene tehnologije u javnom i realnom sektoru, unaprjeđenje poduzetničke klime, aktivna primjena tehnologiju i inovacija i dr.