Eurozastupnici za osnaživanje Europola u borbi protiv krijumčara migranata

Više od 90 posto ljudi koji stižu u Europsku uniju nezakonitim putem to čini uz pomoć krijumčara, stoji u izvješću nizozemskog pučana Jeroena Lenaersa usvojenom u utorak. Kriminalne mreže diljem svijeta na krijumčarenju godišnje zarade između 4,7 i 6 milijardi eura, upozorio je Lenaers na raspravi u ponedjeljak. „Kriminalne skupine iskorištavaju ranjive ljude, smatrajući ih poslovnom prilikom”, kazao je. 

Nizozemac je naglasio da se izvješćem, usvojenim u srijedu velikom većinom glasova, jača institucionalni okvir Europola za učinkovitiju borbu protiv krijumčara, između ostalog osnivanjem posebnog centra posvećenog samo tim kriminalnim skupinama. Europska agencija zahtijevat će snažniju koordinaciju država članica, između ostalog i kroz snažniju obavještajnu razmjenu, a odsad će se baviti i digitalnom dimenzijom jer krijumčari mnoge aktivnosti obavljaju putem društvenih mreža, najavio je Lenaers. Prema prijedlogu Europske komisije, Europol će biti osnažen s dodatnih 50 milijuna eura te 50 zaposlenika, stoji u izvješću.

Povjerenica Europske komisije (EK) za Mediteran Dubravka Šuica tijekom rasprave u Strasbourgu u ponedjeljak je rekla da kriminalne mreže velik dio zarađenih milijardi koriste kako bi financirale i druge kriminalne aktivnosti poput trgovine ljudi, krijumčarenja droge ili nasilnih zločina. „Najgore od svega je što je taj novac zarađen na iskorištavanju onih najranjivijih na svijetu”, rekla je Šuica, naglasivši da je „krijumčarenje migranata – zlo”. 

Hrvatska povjerenica najavila je da će borbu protiv kriminalnih skupina ojačati i druga konferencija svjetskog saveza protiv krijumčara kojeg 10. prosinca organizira predsjednica EK-a Ursula von der Leyen. U raspravi je sudjelovao i hrvatski zastupnik EPP-a Karlo Ressler koji je krijumčarenje migranata i trgovinu ljudima prozvao „među najokrutnijim zločinima u Europi”. „Dok iskorištavaju još uvijek 'prelabav' europski sustav, krijumčari sami biraju tko nezakonitim rutama ulazi u Europu, a europski građani i države nose teret sigurnosnih rizika i humanitarnih posljedica”, naglasio je. 

Ressler je pozdravio izvješće kao prvi korak, pa istaknuo da sustav protiv krijumčara „treba stalnu nadogradnju” te da u Europi „ne može biti mjesta za mreže koje potkopavaju naše zakone i granice” ni za „kriminalnu industriju koja ljudsku nesreću pretvara u robu”.

EP usvojio prvi europski obrambeni program vrijedan 1,5 milijardi eura

Europski parlament u utorak je dao zeleno svjetlo za prvi europski obrambeni program – EDIP, koji eurozastupnici i Europska komisija smatraju skromnim, ali i dobrim prvim korakom prema jačanju europske obrambene industrije. „U ovom povijesnom trenutku, kad se čini da se sve oko nas raspada, postavlja nam se jednostavno pitanje – možemo li vjerovati Donaldu Trumpu i J.D. Vanceu da će nas braniti od Vladimira Putina?”, upitao je na početku rasprave o EDIP-u jedan od dvojice izvjestitelja EP-a za taj program, Raphael Glucksmann iz redova socijalista i demokrata (S&D). 

„Ljubimo Trumpove ruke, toleriramo njegove ispade te se nadamo da zbog njih neće izgorjeti Ukrajina, a mi zajedno s njom. No, mi smo sami pred ruskim režimom koji ratuje na našem kontinentu i izravno nam prijeti”, nastavio je Glucksmann, pa upozorio da „Europa zabija glavu u pijesak” ignorirajući upozorenja europskih obavještajnih službi. 

EDIP, kratica za Europski obrambeni program (European defense industry programme), dogovor koji je postignut nakon godinu i pol pregovora EP-a i Vijeća EU-a, predviđa 1,5 milijardi eura potpore europskoj obrambenoj industriji. Njime se želi olakšati zajednička nabava, pojačati proizvodni kapaciteti te osigurati opskrba potrebnom tehnologijom. EDIP predviđa i suradnju s ukrajinskom vojnom industrijom. Glucksmann je u raspravi u EP-u u Strasbourgu rekao da je naglasak EDIP-a na suverenosti – europskoj proizvodnji financiranoj europskim sredstvima, na temelju odluka donesenih u EU-u. „Ovo je povijesni dan, no EDIP je tek početak, samo zametak stvari koje su pred nama”, zaključio je Francuz.

Izvješće o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa za europsku obrambenu industriju i okvira mjera za osiguravanje pravodobne dostupnosti i opskrbe obrambenim proizvodima („EDIP”) zastupnici su usvojili s 457 glasova za, 148 protiv i 33 suzdržanih. Zastupnici koji su sudjelovali u raspravi, pa i povjerenik Komisije za obranu Andrius Kubilius, priznaju da je 1,5 milijardi eura malen iznos u odnosu na europske potrebe u pogledu sve nestabilnijih geopolitičkih okolnosti, no pozdravili su EDIP kao dobrodošli prvi korak.

S time se slaže i hrvatska zastupnica pučana Željana Zovko, zamjenska članica u odboru EP-a za sigurnost i obranu (SEDE). „Za nas je izuzetno bitno da postoji i na europskoj razini takvo razmišljanje, čak i s ovako malim proračunom”, rekla je Zovko, nazvavši to „začetkom jedne zajedničke industrije” koja će praviti kompatibilno naoružanje. Zovko je u tom kontekstu podsjetila na donošenje Mehanizma civilne zaštite EU-a. „Tada smo se borili da osiguramo barem prvi proračun od 200 milijuna eura. On danas, nakon što smo svjedočili svim krizama, iznosi šest milijardi eura”, naglasila je.