Žigman: Funkcionalne usluge pokazuju otpornost na krizu

Otpornost sustava, kako je rekao, sve manje se može promatrati samo unutar jedne institucije ili regulatornog područja. Rizici se između različitih sustava prelijevaju gotovo trenutačno, a ti sustavi međusobno su povezani više nego ikada prije - od financija i tržišta kapitala do komunikacijskih mreža, energetike i digitalnog prostora.

Posljednjih godina, kako je naveo, vidjeli smo kako se globalni poremećaji poput geopolitičkih napetosti, energetskih šokova, poremećaja opskrbnih lanaca ili dezinformacijskih kampanja, mogu brzo preliti na tržišta, institucije i svakodnevni život građana te kako se sve češće nalazimo u okružju u kojem se različiti šokovi događaju istodobno i međusobno pojačavaju svoje učinke. Kibernetički rizici pritom su možda najizraženiji primjer, ali nikako nisu jedini razlog zbog kojeg regulator mora imati širu sliku. Katkad je dovoljno samo nekoliko sati prekida komunikacijske infrastrukture, ozbiljan operativni poremećaj ili val dezinformacija da posljedice vrlo brzo postanu vidljive daleko izvan sektora u kojem je problem nastao, naveo je.

Otpornost danas, kako je rekao, sve više znači sposobnost prilagodbe. "U kriznim trenucima otpornost se ne mjeri izvješćima ni pokazateljima već time funkcioniraju li i nadalje usluge na koje se građani i gospodarstvo svakodnevno oslanjaju", istaknuo je Žigman. Naveo je pritom primjer nestanka struje u Španjolskoj koji je doveo do toga da je gotovina odjednom postala jedino sredstvo plaćanja, a mnogi su se u tom trenutku našli u situaciji da ne mogu doći do osnovnih potrepština jer digitalni sustavi na koje su navikli nisu funkcionirali. "Građane u kriznim situacijama ne zanima gdje završava odgovornost jedne institucije, a počinje odgovornost druge, nego mogu li obaviti plaćanje, pristupiti svom novcu, koristiti osnovne usluge i dobiti pouzdanu informaciju", rekao je Žigman.

Predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (Hakom) Tonko Obuljen je kazao kako kibernetički napadi odavno više nisu samo tehnički incidenti nego mogu biti instrument pritiska, nanošenja gospodarske štete, manipulacije informacijama i u konačnici narušavanja povjerenja u institucije. Kibernetički rizik, kako je rekao, postaje pitanje otpornosti cijelog društva. "Financijski sektor, javna uprava, krizno upravljanje, mediji, hitne službe, naš kompletan svakodnevni život ovisi o tome da su mreže dostupne, sigurne i otporne", naveo je. Smatra da regulatorni odgovor na potencijalne incidente mora biti koordiniran, napominjući kako je važna pravodobna razmjena informacija i suradnja.

"Otpornost je sposobnost stalne prilagodbe jer prijetnje se mijenjaju puno brže od naših regulatornih ciklusa, tehnologije se razvijaju puno brže od procedura, a napadači redovito koriste napredne tehnologije, danas već i umjetnu inteligenciju kao i društveni inženjering kako bi zaobišli klasične obrambene mehanizme, vrlo često pritom ciljajući na čovjeka, pojedinca kao slabu kariku naših sustava", istaknuo je.

Šušnjar: Razvoj gospodarstva traži jasna pravila

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je kako razvoj hrvatskog gospodarstva traži jasna pravila, snažne institucije i regulatorni sustav koji može pravodobno odgovoriti na izazove koje donose globalna nestabilnost, digitalna transformacija i kibernetička sigurnost. Vlada i Ministarstvo gospodarstva, rekao je, aktivno podupiru napredak kroz regulatorne okvire. "Potičemo implementaciju svih modernih tehnologija, tehnoloških inovativnosti i umjetne inteligencije te je na taj način potrebno da se razvija i zakonodavni, ali isto tako i regulatorni okvir koji će stvarati jasne preduvjete za propulzivno gospodarstvo, kako bi svim investitorima bili jasni uvjeti tržišta na koje ulažu“, kazao je. Kada je riječ o kibernetičkoj sigurnosti, rekao je kako Hrvatska ima siguran sustav te kako je ključ uspjeha u neprestanom usavršavanju.

"Imamo vrlo siguran sustav, ali svakodnevna edukacija naših službenika, građana i gospodarstva doprinosi podizanju sigurnosti sustava", kazao je Šušnjar. I potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomsilav Čorić naglasio je važnost regulatora napominjući kako su oni neizostavan dio okvira nacionalne sigurnosti. Regulatorni sustav, kako je naveo, mora odgovarati na kiberneričke napade, geopolitičke nestabilnosti i poremećaje, ubrzani razvoj umjetne inteligencije, klimatske izazove itd. Dobrim smatra što se u Hrvatskoj počinje razvijati kultura promatranja regulatornih sustava kako jedinstvene cjeline. Suradnja među regulatorima, razmjena informacija i zajedničko djelovanje nisu važni samo radi učinkovitog sustava nego i očuvanja povjerenja kojeg građani imaju u te institucije, kazao je.

Zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Anamarija Staničić je istaknula kako su puno opasniji od komercijelanih napada kojima je cilj da napadači zarade, napadi na javne usluge, na bolnice, kritičnu infrastrukturu, energetski sustav gdje cilj napadača nije zarada nego stvaranje kaosa. Njima je cilj onemogućiti institucijama da rade svoj posao i pružaju usluge građanima kao i da oporavak od napada traje što dulje ili da do njega niti ne dođe. Najviše se, kako je rekla, moramo pripremiti na to koliko smo otporni iznutra i koliko brzo možemo povratiti podatke i osigurati da napadači s podacima ne mogu napraviti preveliku štetu. Za sada u Hrvatskoj i na razini Europske unije sustav pokazuje određenu razinu otpornosti, kazala je.