Zastupnici podržavaju prijedlog Prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa

Riječ je strateškom dokument koji prvi put cjelovito definira prostorno planiranje morskog područja Hrvatske s naglaskom na održivo upravljanje prirodnim resursima, zaštitu morskog ekosustava te razvoj gospodarskih aktivnosti u skladu s europskim i međunarodnim standardima. "Ukupna površina IGP-a iznosi 24.000 četvornih kilometara, a kada mu se pridodaju unutarnje morske vode i teritorijalno more, morsko je područje približno jednako kopnenom djelu RH. U IGP-u, koji je Sabor proglasio 2021., Republika Hrvatska ima suverena prava nad prirodnim bogatstvima i gospodarskim aktivnostima, ali ne i puni suverenitet kao u teritorijalnom moru ili kopnenom djelu RH", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Plan obuhvaća akvakulturu, ribolovna područja, istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, podmorske kabele i cjevovode, pomorski promet, posebnu namjenu, primjerice, vojne vježbe, očuvanje prirode i vrsta te zaštićena morska područja, podvodnu kulturnu baštinu te znanstvena istraživanja.

Bačić: Pronašli smo balans između gospodarskog razvoja i očuvanja morskog okoliša

Bačić je naglasio da se Planom omogućava nastavak istraživanja i eksploatacije ugljikovodika samo na postojeća tri eksploatacijska polja Izabela, Sjeverni Jadran i Marica te da nisu predviđena nova polja. Dodao je da se ribolov ograničava u Jabučkoj kotlini. Omogućava se slobodno polaganje podmorskih kabela i cjevovoda, u pravilu se dopušta plovidba bez ograničenja na cijelom području, kao i znanstvena istraživanja. Prostorni plan izradio je Zavod za prostorno uređenje RH, a stratešku procjenu utjecaja na okoliš tvrtka Ires ekologija. Paralelno s njegovim donošenjem, vođene su konzultacije sa Slovenijom i Italijom, dodao je. "Vodili smo računa da IGP bude dio morskog područja na kojem RH ima svoja suverena prava, da taj pomorski prostor bude u funkciji gospodarskog razvoja RH, da osigurava sve elemente i pomorskog prometa i ribolova i akvakulture, ali da u isto vrijeme mjerama očuvamo Jadransko more kao jedno od najljepših na svijetu. Mislim da smo pronašli taj balans između gospodarskog razvoja i očuvanja morskog okoliša", rekao je Bačić.

Što se tiče akvakulture, Bačić je istaknuo da će se za svaki projekt morati raditi posebna studija te da će se svaki projekt morati imati stručnu podlogu.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) pitala je hoće li se i u županijskim prostornim planovima uvesti područja posebnog opreza i ograničenja, kao što je to naznačeno u kartografskom prikazu ovog plana, kako se ne bi ponovila nedavna tragedija i pogibija četvero ljudi. "IGP je definiran prije svega propisima Međunarodne pomorske organizacije kojom su definirani svi pravci plovidbe. Ali slažem se da bi u izradi prostornih planova trebalo dati posebnu pozornost i plovidbi u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru", rekao je.

Oporba složna u podršci donošenja Plana

I oporba i vladajući izrazili su podršku donošenju ovog Plana, posebno u dijelu u kojem se ne omogućuju nova eksploatacijska polja. "Hrvatska je pomorska država i krajnje je vrijeme da počnemo planirati svoj morski prostor jednako ozbiljno kao i prostor na kopnu", rekao je u ime Kluba SDP-a Matej Mostarac. Izrazio je žaljenje što Plan nije prilagođen novom Zakonu o prostornom uređenju, a Bačić je pojasnio kako bi se u tom slučaju, s obzirom na to da je Zakon usvojen nedavno, prolongiralo njegovo donošenje, a cilj usvajanja dogovoren s Europskom komisijom je 1. srpnja.

Iz Mosta su upozorili na problem prekomjernog ribolova od strane talijanskih ribarica te pozvali Vladu da zaštiti hrvatske ribare. "U stručnim analizama se upozorava da je talijanski ulov osam do 10 puta veći od ulova hrvatske ribarske flote. Pitanje nadzora IGP-a je pitanje opstanka hrvatskog ribarstva, ali i nacionalne sigurnost. Hrvatska ima formalnu obalnu stražu, no pitanje je ima li dovoljan snažan sustav za stvarni nadzor", rekao je Zvonimir Troskot ocjenjujući Plan "zakašnjelim minimumom". Podršku daje i Klub Možemo! uz poziv njihove Jelene Miloš da se definiraju "no take" zone diljem Jadrana, strogo zaštićena morska područja u kojima je zabranjen ribolov, kao što je to u Jabučkoj kotlini ili uz područja postojećih platformi. I Anka Mrak Taritaš i Damir Barbir (Klub Centra, GLAS-a i NPS-a) ocjenjuju donošenje ovog Plana važnim korakom jer "Hrvatska mora znati što želi u svom morskom prostoru", no i oni poručuju kako uvođenje reda nije dovoljno samo na karti već i u provedbi nadzora.

Ivan Dabo (HDZ) ocijenio je da Plan jednaku pozornost posvećuje gospodarskom razvoju i zaštiti okoliša što, kaže, predstavlja primjer odgovornog pristupa i ulaganje u budućnost hrvatskih otoka i Jadrana čiji će se stvarni učinci vidjeti tek u godinama koje dolaze.