UGP protiv uvođenja poreza od 50 posto na tzv. prekomjerne profitne marže

Predloženo je, navode iz UGP-a, da se dodatno oporezuju srednji i veliki poduzetnici kojima profitna marža u 2026. poraste više od 15 posto u odnosu na prosjek prethodne tri godine. Iz UGP-a ističu kako je problem "što Ministarstvo financija u vlastitoj procjeni priznaje da ne može procijeniti financijski učinak mjere, broj obuhvaćenih tvrtki ni posljedice za ulaganja i konkurentnost". Drugim riječima, država ne zna hoće li ovim porezom smanjiti inflaciju, ali zna da želi dodatno oporezovati poduzetnike koji ostvare bolji rezultat, kažu iz UGP-a. Veća profitna marža, kažu, nije automatski dokaz neopravdanog podizanja cijena. Ona može biti posljedica ulaganja, veće produktivnosti, boljeg upravljanja troškovima ili oporavka nakon slabijih poslovnih godina, napominju. Nije objašnjeno ni zašto je odabran prag od 15 posto, zašto se uspoređuju upravo 2023., 2024. i 2025. godina ni kako će se uzeti u obzir razlike među djelatnostima, navode iz UGP-a. Napominju da UGP traži povlačenje prijedloga i izradu ozbiljne procjene učinaka. "Inflacija se ne suzbija kažnjavanjem uspjeha. Država treba sankcionirati zlouporabe, a ne svaki bolji poslovni rezultat", poručili su iz UGP-a.

Prijedlog zakona u javnom savjerovanju do 30. kolovoza

Ministarstvo financija pustilo je u petak u javnu raspravu nacrte prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit, Zakona o porezu na dodanu vrijednost te Zakona o doprinosima, koja su otvoreni do 30. kolovoza. Prijedlogom izmjena i dopuna zakona o porezu na dobit propisuje se plaćanje poreza na dobit velikim ili srednjim poduzetnicima na prekomjernu profitnu maržu nastalu tijekom 2026. godine, primjenom porezne stope od 50 posto, u slučaju da, u izrazito nepovoljnim gospodarskim okolnostima, podignu cijene svojih proizvoda, roba i usluga znatno više od rasta rashoda te na taj način ostvare značajan porast dobiti i profitne marže. Prekomjernom profitnom maržom smatra se profitna marža koja je za 15 posto veća od prosjeka profitne marže pojedinačno izračunate na propisani način, za svako od prethodna tri porezna razdoblja - 2023., 2024. i 2025. godine, navodi se u obrazloženju. 

Prilikom izračuna profitne marže predlaže se pritom isključiti primjerice, prihode od dividendi i udjela u dobiti, prihode koji su rezultat otpisa obveza prema vjerovnicima u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao i prihode u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika, učinke prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine nepovezanoj osobi, a povezanoj osobi ako je prodana do 30. lipnja 2026., kao i učinke prodaje dionica i udjela u trgovačkim društvima u kojima imaju više od 10 posto udjela u kapitalu, nepovezanoj osobi ili povezanoj osobi pod istim uvjetima. Također bi se isključili rashodi amortizacije dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine te svi financijski prihodi i rashodi, osim u slučaju financijskih institucija ili drugih poreznih obveznika kod kojih više od 50 posto prihoda čine financijski prihodi. Isključili bi se i realizirani i nerealizirani prihodi i rashodi od financijske imovine te prihodi i rashodi inozemnih poslovnih jedinica, kao i dobitci ili gubitci nastali u statusnim promjenama. Kako se ističe u obrazloženju, ovim prijedlogom nastoji se ostvariti preventivni i odvraćajući učinak na neopravdano povećanje cijena proizvoda i usluga u okolnostima povećanih inflacijskih pritisaka.