U Sabor upućen konačni prijedlog zakona o OPG-ima

Tolušić je na sjednici Vlade istaknuo kako se konačnim prijedlogom zakona utvrđuju uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti na OPG-u, način i uvjeti za upis u upisnik OPG-ova, odgovornost i prava nositelja i članova OPG-a i nadzor u primjeni zakona.

Do donošenja zakona OPG-i su nailazili na brojne prepreke koje su kočile njihov razvoj, prije svega zbog nedostatka pravnog i zakonskog okvira, kazao je Tolušić napominjući kako će se ovim zakonom "profesionalizirati rad OPG-a, omogućiti razvoj njihovih kapaciteta i usluga koje nude te im olakšati pristup EU fondovima, ali i dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta".

"OPG će napokon imati svoj zakon kao što to imaju obrti, zadruge ili trgovačka društva", kazao je Tolušić te dodao kako se po prvi put jasno razlikuju poljoprivrednici koji proizvode za tržište od samoopskrbnih OPG-ova, pri čemu ista pravila ne vrijede za OPG-ove koji rade za tržište i one koji se poljoprivredom bave iz hobija. Tolušić je naveo da zakon motivira da jedna obitelj upravlja jednim OPG-om, odnosno da okrupne proizvodne resurse s ciljem održivog gospodarenja i samozapošljavanja njihovih obitelji.

Tim zakonom, rekao je, OPG-ove se zaštićuje od ovrhe. "Proizvodni resursi - traktori, kombajni, stoka koji su neophodni za obavljanje poljoprivrede bit će zaštićeni od ovrhe, kao i imovina nužna za obiteljski život  i stanovanje", istaknuo je.

"Popis onih koji proizvode i prodaju proizvode na tržištu, odnosno registar OPG-ova će biti javno objavljen i konačno će se znati tko, što i koliko točno proizvodi na hrvatskom selu i poljoprivredi", rekao je ministar te dodao da će se za provedbu zakona koristiti postojeća infrastruktura tako da nije potrebno osigurati dodatna sredstva iz proračuna. Istaknuo je i kako ovaj zakon ne nameće nikakve dodatne troškove za OPG-ove.

Po podacima Agencije za plaćanja, na dan 31. prosinca 2017. godine u Upisniku poljoprivrednika bilo je upisano 164.458 poljoprivrednih gospodarstava, od kojih su prema tipu 2.554 trgovačka društva, 2.174 obrti, 347 zadruge, 192 ostali oblici, a 159.191 su OPG-ovi.

Cilj donošenja zakona je definirati OPG kao prepoznatljiv i tradicijski prihvaćen organizacijski oblik poljoprivrednika u kojem se uz obiteljsku povezanost obavlja gospodarska djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti sa svrhom ostvarivanja dohotka ili dobiti proizvodnjom i prodajom proizvoda ili pružanjem usluga na tržištu.

Ciljana skupina obuhvaća one OPG-ove koji imaju nositelje mlađe od 56 godina koje je potrebno usmjeriti u poduzetničkim aktivnostima kako bi nastavili svoj rad u poljoprivredi na područjima gdje žive i rade te ih postupno usmjeriti daljnjoj profesionalizaciji i edukaciji.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je kako vjeruje da će taj zakon u pogledu pravne sigurnosti na kvalitetan način urediti položaj OPG-ova.