Sabor izmijenio Zakon o administrativnoj suradnji u području poreza

Izmjenama zakona Hrvatska se usklađuje sa Direktivom EU radi propisivanja obaveze dostave informacija od izvještajnih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, na temelju provedbe postupka dubinske analize za pojedinačne korisnike kriptoimovine, kao i za subjekte korisnike te imovine. Prvi rok za dostavu informacija o kriptoimovini za 2026. prema Poreznoj upravi je 30. lipnja 2027.Također, proširuje se i obuhvat automatske razmjene informacija zbog uvođenja globalnog minimalnog poreza na dobit.

Prijave koje se tiču tog poreza dostavljaju porezni obveznici, sastavni subjekti multinacionalnih poduzeća, Poreznoj upravi u roku od 15 mjeseci nakon isteka fiskalne godine. Za prvu fiskalnu godinu rok je 18 mjeseci. Izmjenama zakona propisuje se i razmjena informacija o kriptoimovini i elektroničkom novcu te informacija o minimalnom globalnom porezu na dobit s trećim zemljama.

Od srpnja 2027. obavezno tonsko snimanje ročišta i sačinjavanje transkripata

Izmijenjen je i Zakon o parničnom postupku kojim se od 1. srpnja 2027. želi uvesti obvezno tonsko snimanje sudskih ročišta. Time se dodatno propisuje sačinjavanje transkripta kao pomoćnog alata uz tonsku snimku ročišta. Tonsko snimanje odnositi će se na parnične, kaznene i na prekršajne postupke. Izmjene Zakona usmjerene su i na implementaciju presude Hann - Invest i dr. Izmjenama je definiran sastav proširenog vijeća od 13 sudaca Vrhovnog suda tako što će jedan od njih biti predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda, sudac izvjestitelj kojem je predmet bio dodijeljen u rad, voditelj službe za praćenje i proučavanje sudske prakse Građanskog odjela Vrhovnog suda te desetero sudaca Vrhovnog suda koji će biti odabrani slučajnim odabirom, počevši od sudaca Građanskog odjela Vrhovnog suda. 

Uz to, jasno je propisano tko predsjeda tim vijećem, a stranke i umješači u postupku bit će obaviješteni o prepuštanju odluke proširenom vijeću i o sastavu tog vijeća.

Sabor je donio i Zakon o ovlasti Vlade RH da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskog sabora. Time se Vlada ovlašćuje da u razdoblju od dana raspuštanja ili isteka mandata Hrvatskoga sabora pa do dana prvog zasjedanja novoizabranog Hrvatskoga sabora uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, osim donošenja ili izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza te onih pitanja koja prema Ustavu može uređivati samo Hrvatski sabor.

To ovlaštenje je vremenski ograničeno na razdoblje u kojem Hrvatski sabor redovito ne zasjeda, odnosno na razdoblje od 15. prosinca 2025. do 15. siječnja 2026. te od 15. srpnja 2026. do 15. rujna 2026. Jednoglasno je potvrđen i Protokol između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije kojim se mijenja i dopunjuje Ugovor između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu.

Odbijen prijedlog SDP-a da 15. studeni se proglasi Nacionalnim danom jednakih plaća

Parlament je odbio prijedlog Kluba zastupnika SDP-a da se 15. studeni proglasi Nacionalnim danom jednakih plaća, s obzirom na to da žene u Europskoj uniji od tog datuma pa do kraja godine rade besplatno. SDP je upozorio da žene u Europskoj uniji i dalje zarađuju manje od muškaraca za jednaki rad, a prosječna razlika u plaćama između spolova iznosi 13 posto. To znači da za svaki euro koji u EU zaradi muškarac, žena zaradi 87 centi.

Kada je Hrvatska u pitanju,  SDP se pozvao na izvješće Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2024. prema kojem je prosječna bruto plaća kod muškarca iznosila 1854 eura, a kod žena 1782 eura. Vlada, pak, ističe da je  jaz u plaćama između spolova u Hrvatskoj manji od EU prosjeka tj. razlike između plaća muškaraca i žena u Hrvatskoj iznose 7,4 posto, što je gotovo dvostruko manje od prosjeka Europske unije, dok 20 država članica stoji lošije od Hrvatske po tom statističkom pokazatelju. Uz to, dodatno smanjenje razlika u plaćama u Hrvatskoj se očekuje sljedeće godine kada će se Zakon o radu i Zakon o ravnopravnosti spolova uskladiti s europskom Direktivom o transparentnosti plaća.

U drugo čitanje, među inim, poslana su tri nova zakona koja se tiču gradnje, prostornog uređenja i energetske učinkovitosti u zgradarstvu.

Odbijen i SDP-ov prijedlog da se povuku "štetni" zakoni o gradnji, prostornom uređenju i energetskoj učinovitosti  

Vezano uz prijedloge zakona o gradnji, prostornom uređenju i energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu prihvaćeni su zaključci saborskih radnih tijela po kojem će se sve primjedbe, prijedloge i stajališta uputiti predlagatelju radi izrade teksta konačnog prijedloga zakona.

Odbijen je prijedlog Kluba SDP-a vezan uz zakone o gradnji, prostornog uređenja i energetskoj učinkovitosti kojim su od Vlade tražili da iz saborske procedure se povuku sva tri sporna zakona jer se njima zadire u ustavna prava građana i jedinica lokalne samouprave, a njihova provedba bila bi štetna i suprotna javnom interesu. Također, odbijen je i prijedlog Kluba Možemo da Vlada iz procedure povuče Zakon o prostornom uređenju. 

Sabor u drugo čitanje, prijedlogom saborskih radnih tijela, nije poslao prijedlog Zakona o dopuni Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojeg je predložila nezavisna Marija Selak Raspudić i kojim bi se reguliralo korištenje mobitela u obrazovnim institucijama.