Zakon je izglasan sa 82 glasa za i 34 suzdržana. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju donosi niz novosti - novu formulu za usklađivanje mirovina u omjeru 85 prema 15 u korist povoljnijeg faktora. Uvodi se i isplata trajnog godišnjeg dodatka na mirovinu, kolokvijalno nazvana 13. mirovina.
Taj dodatak veže se uz godine staža, a iznos koji će Vlada utvrditi u listopadu množit će se s godinama mirovinskog staža. Majkama za svako rođeno ili posvojeno dijete priznaje se staž od 12 mjeseci, umjesto dosadašnjih šest mjeseci, što je povećanje otprilike tri posto po djetetu.
Od 1. siječnja 2026. ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života, što će korisnicima povećati mirovine za prosječno 60-tak eura. Umirovljenicima se omogućuje rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine, a obrtnicima se omogućava stjecanje mirovine u visini od 50 posto nakon 65 godine bez prekida rada.
Korisnicima invalidskih mirovina omogućava se rad do tri i pol sata dnevno, čime se izjednačavaju s hrvatskim braniteljima umirovljenim prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji već imaju tu mogućnost. Uvažavajući značaj i ulogu posebnih kategorija osiguranika - roditelja njegovatelja i njegovatelja prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelja i osoba koje pružaju pomoć hrvatskim ratnim invalidima, dodatno im se omogućuje ostvarivanje pola mirovine s navršenih 65 godina života, uz zadržavanje statusa.
Bonifikacija za kasnije umirovljenje
Kako bi se one koji one koji to mogu i žele potaknulo na dulji ostanak u svijetu rada zakonom se redefinira se i bonifikacija za kasnije umirovljenje nakon propisane starosne dobi, tako da je to vezano isključivo uz starosnu dob, a ne uz navršeni mirovinski staž. Zakonom se intervenira i u najniže mirovine koje će rasti oko tri posto te u invalidske mirovine koje će rasti prosječno 75 eura.
Prihvaćen je vladin amandman kojim se omogućava 12 mjeseci dodatnog staža tradicionalnim i srodničkim udomiteljima koji obavljaju udomiteljstvo duže od deset godina prilikom ostvarivanja prava na mirovinu. Nezadovoljstvo što nije prihvaćen amandman SDP-a da se pri usklađivanju mirovina uzima 100 posto vrijednosti povoljnijeg indeksa između indeksa potrošačkih cijena i nominalnog iznosa prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Hrvatskoj, SDP-ova Sabina Glasovac ustvrdila je kako je Vlada - iako je nominalno dizala mirovine, 'urušila umirovljenički standard' u prethodnih desetak godina s posebnim naglaskom na inflatorne godine.
Za razliku od nje, HDZ-ova Majda Burić pozdravila je predloženi vladin amandman i zakon istaknuvši kako se njime stvaraju preduvjeti da prosječna sveukupna mirovina do 2028. godine bude 800 eura, a što je predviđeno programom HDZ-a i Vlade. Burić je istaknula i da se amandmanom dodatno vrednuje doprinos tradicionalnih i srodničkih udomitelja koje su značajan dio vremena posvetile skrbi o drugoj osobi te se želi potaknuti dugoročnu predanost udomiteljstvu koje se ne obavlja kao zanimanje i danas ih je oko 2000.Vladin amandman pozdravila je i Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) jer je u njemu djelomično prihvaćen i dio amandmana Mostovog Ante Kujundžića.
Sabor nije podržao prijedlog zaključka SDP-a koji je tražio da se vlada zaduži u zakonodavstvu promjeni i poboljša model usklađivanje mirovine tako da se za usklađivanje mirovina uzima 100 posto vrijednosti povoljnijeg indeksa potrošačkih cijena i nominalnog indeksa prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH.
Odbijen je i prijedlog zaključka Kluba nezavisnih zastupnika kojim bi se vlada zadužila da prilikom izrade budućih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju razmotri mogućnost zakonskog uređenja prema kojem bi se u staž osiguranja za određivanje mirovine dodano vrijeme koje su korisnici mirovine proveli na studiju.
Novi Zakon na snagu stupa 1. srpnja ove godine.
Izmijene Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda
Sabor je u petak jednoglasno donio izmjene Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda kojim se uvodi pojam 'grijani duhanski proizvodi' i u njima se zabranjuje korištenje aroma, te se zabranjuje prodaja maloljetnicima proizvoda koji sadrže nikotin, uključujući i nikotinske vrećice.
Zakonom koji je donesen po hitno postupku, u našu pravnu regulativu uvedena je direktiva EU-a vezana uz povlačenje određenih izuzeća za grijanje duhanske proizvode. Izmjenama se uređuje označavanje grijanih duhanskih proizvoda koji su po svojim karakteristikama duhanski proizvodi za pušenje te se zabranjuje prodaje nikotinskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina.
Sabor je donio i izmjene Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske temeljem kojih će Ministarstvo demografije i useljeništva preuzeti dio poslova iz djelokruga Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak hrvatskog iseljeništva (dijaspore) i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Hrvatskoj.
Izvan Hrvatske živi oko 3, 2 milijuna hrvatskih iseljenika i potomaka
Procjenjuje se da izvan Hrvatske i širom svijeta živi oko 3, 2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, najviše ih je u Sjedinjenim Američkim Državama (1,2 milijuna), Njemačkoj (pola milijuna), Argentini (300.000), te Australiji i Kanadi, po 250.000.
Sabor je odbio prijedlog zaključka Kluba DOMiNO po kojim bi se Vlada obvezala da u roku od 90 dana predloži izmjene Zakona o državnim blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Hrvatskoj u svrhu pokretanja komemorativnog obilježavanja - "Dan komunističkih žrtava".
Sabor je donio i dopune Zakona o odvjetništvu, kojim se ujednačava status i tretman odvjetnika iz država članica EU i odvjetnika iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija OECD-a, a što je jedan od uvjeta za ispunjenje kriterija za pristup Republike Hrvatske OECD-u. Kako je Vijeće Europe (VE) donijelo Konvenciju o zaštiti odvjetničke profesije u dopune Zakona dodane su i modifikacije koje se odnose na dodavanje pojedinih procesnih jamstava te prava odvjetnika i Hrvatske odvjetničke komore (HOK) u slučajevima određivanja istražnog zatvora protiv odvjetnika. Kada takav istražni zatvor bude određen, o tome će biti obaviješten HOK te i sam odvjetnik.
Izmijenjen je i Zakon o javnobilježničkim pristojbama stranke pa će sada stranke uz zahtjev za oslobođenje od plaćanja pristojbe sudu podnositi i potvrdu Porezne uprave o visini dohodaka i primitaka te podatke o vrijednosti svoje i imovine članova obitelji. Potvrda koju izdaje Porezna uprava sada se više ne zove potvrda o imovnom stanju već potvrda o visini dohodaka i primitaka. Također, sud može po službenoj dužnosti radi utvrđivanja svih mjerodavnih podataka nadležnih tijela tražiti i podatke iz službenih evidencija.
Dva zakonska prijedloga poslana su u drugo čitanje, izmjene Zakona o tržištu kapitala i prijedlog Zakona o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode. Sabor je prihvatio i nekoliko izvješća, među kojima i Izvješće o izvršenju državnog proračuna za 2024. godinu, Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2024., dok je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. primio na znanje.
