Ružić: Zaostaci za inkluzivni dodatak bit će otklonjeni za šest do osam mjeseci

Ružić je nakon Sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća istaknuo da je od uvođenja inkluzivnog dodatka jedan od najvećih izazova velik broj zahtjeva, kojih je ukupno zaprimljeno više od 400.000 te da je do sada riješen najveći broj predmeta.

Postupak ostvarivanja prava na inkluzivni dodatak sastoji se od medicinskog vještačenja i upravnog postupka, a ministar je rekao da su povećani broj vještaka i njihova učinkovitost kako bi se ubrzala obrada zahtjeva.

Prema njegovim riječima, tijekom prvih šest mjeseci ove godine broj predmeta upućenih na vještačenje bio je manji od broja provedenih vještačenja, što znači da se zaostaci u tom dijelu postupka počinju smanjivati.

Najavio je i uvođenje digitalnih rješenja kojima bi se dodatno ubrzala obrada predmeta. U tijeku je razvoj aplikacije koja se temelji na umjetnoj inteligenciji i koja bi na temelju nalaza vještačenja izrađivala nacrt rješenja, a prije njezine primjene potrebno je provesti dodatne sigurnosne provjere. Dodao je da se nastavlja rad na ubrzavanju postupaka, a stabilizaciju sustava očekuje i uz najavljene izmjene zakona u 2027. godini.

Transparentnost plaća od 2027.

Ružić se osvrnuo i na prenošenje europske direktive o transparentnosti plaća u hrvatsko zakonodavstvo, istaknuvši da je cilj omogućiti utvrđivanje i uklanjanje neopravdanih razlika u plaćama za jednak rad odnosno rad jednake vrijednosti.

Ministarstvo rada izradilo je metodologiju za procjenu radnih mjesta, dostupnu poslodavcima, koja bi trebala poslužiti kao polazište za analizu plaća prema vrsti radnog mjesta, spolu i svim dodacima na plaću.

Radnici će, prema najavljenom modelu, moći zatražiti podatke od poslodavca, a ako se utvrđene razlike ne isprave, predviđena je mogućnost pokretanja upravnog postupka radi ostvarivanja prava na pravičnu plaću.

Direktiva se počinje uvoditi 2027., dok je 2028. predviđena kao godina prilagodbe i prikupljanja podataka, a izvještavanje će se provoditi 2029. godine za 2028.

Prema njegovim riječima, razlika u plaćama žena i muškaraca u Hrvatskoj iznosi 6,6 posto, dok je prosjek Europske unije 11,1 posto.

"Uvjeren sam da će već u fazi pripreme 2028., koja je takozvana prilagodbena godina, poslodavci kod utvrđivanja razlike sami tu razliku ispraviti prije nego što krene izvještavanje i penalizacija koja je također predviđena zakonom" zaključio je.