Pučka pravobraniteljica ispituje slučaj kafića iz Rijeke

„Poruka građanima da, ako su naklonjeni određenoj  političkoj opciji, nisu dobrodošli kao gosti kafića, može se smatrati diskriminacijom temeljem političkog uvjerenja. Time se ovu skupinu stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na druge građane, samo zbog njihovih političkih afiniteta“, ističe Lora Vidović. Iako ne spominje konkretan kafić, jasno je kako se referira na riječki kafić Three Monkeys iz kojeg su prije desetak dana, nezadovoljni potezima vlade i stožera, poručili da HDZ-ovci u njemu nisu dobrodošli.

Od vlasnika kafića zatraženo očitovanje

Pravobraniteljica navodi kako je tim povodom pokrenula ispitni postupak i od vlasnika kafića zatražila očitovanje, uključujući i je li o poruci dodatno komunicirao sa svojim zaposlenicima. „Tražili smo i informacije o prijetnjama za koje je naknadno naveo da zaposlenici primaju te je li o tome obavijestio policiju“, navela je pravobraniteljica. Napominje da je legitimno pravo svakog građanina izražavati svoj stav i neslaganje s bilo čijim političkim stavovima, ali i naglašava da takvo izražavanje ne smije predstavljati diskriminatorno ponašanje, govor mržnje ili drugi zabranjeni oblik govora. „Pri tom, konačnu odluku o tome je li u konkretnom slučaju riječ o diskriminaciji ili ne može odlučiti samo sud“, precizirala je.

Navela je i što o takvim slučajevima kaže sudska praksa.  Čak i ako bi u praksi isti taj kafić redovito posluživao i goste za koje se vlasnik izrazio da nisu poželjni, već i sama takva javno objavljena poruka ima odvraćajući učinak na moguće goste pripadnike ili simpatizere navedene političke opcije.
Tako je presudio i Sud EU u slučaju Feryn, kada je vlasnik belgijske kompanije izjavio da se niti jedan „imigrant“ kod njega neće zaposliti, podsjetila je. „Također, Vrhovni sud RH u jednom je slučaju naložio tuženiku da se putem medija ispriča radi davanja izjava kojima je diskriminirao osobe iste spolne orijentacije, navodeći kako homoseksualci ne bi igrali u njegovoj nogometnoj reprezentaciji. U istoj presudi Sud je jasno istaknuo kako verbalno priopćenje, u kontekstu ustavnog jamstva na slobodu mišljenja i izražavanja, može ugroziti zaštićene vrijednosti drugih osoba te može predstavljati diskriminaciju“, priopćila je pučka pravobraniteljica.