Plenković: Dugi postupci i neujednačena praksa ruše povjerenje u pravosuđe

Konferencija pod nazivom "Sudski dijalog i uloga najviših sudova u osiguranju jedinstvene primjene prava" okupila je predstavnike hrvatskih pravosudnih institucija, Ustavnog suda, Vrhovnog suda te Suda Europske unije. Uoči skupa Plenković je primio predsjednika Suda EU Koena Lenaertsa, potpredsjednika Thomasa von Danwitza i suca Sinišu Rodina.

Plenković je u govoru rekao da se pravosuđe mora prilagođavati novim tehnologijama, digitalizaciji i novim oblicima kriminaliteta. "Reforme koje smo poduzimali se ponekad čine nedovoljno brzima, no one ipak donose ozbiljne pomake i stvaraju brže, modernije i učinkovitije pravosuđe", rekao je premijer.

Govoreći o rezultatima reformi, naveo je da je broj neriješenih predmeta na hrvatskim sudovima smanjen s oko 1,65 milijuna 2004. godine na nešto više od 382 tisuće danas. Dodao je da su u posljednjih pet godina parnični postupci skraćeni za oko 300 dana, a kazneni za gotovo 200 dana. "Ovo su dobre brojke i one su takve zahvaljujući radu i angažmanu pravosudnih dužnosnika - na čemu vam ovom prilikom i čestitam. Međutim, da bi vi mogli postupati brže i učinkovitije, sustav vam za to mora osigurati alate, a to je zadatak izvršne vlasti", rekao je Plenković.

'Povjerenje građana i dalje nisko unatoč reformama'

Premijer je istaknuo i ulaganja u pravosudnu infrastrukturu i informatizaciju sustava, pri čemu je projekt Trga pravde u Zagrebu ocijenio najvećom pravosudnom investicijom u posljednjih 30 godina, vrijednom gotovo 150 milijuna eura. Kazao je i da su od 2020. do danas kapitalna ulaganja u pravosuđe dosegnula 372 milijuna eura.

"Poboljšali smo i materijalne uvjete za rad pravosudnih dužnosnika - i time pokazali da cijenimo vašu neovisnost, stručnost i zahtjevan posao koji obavljate za dobro naših građana", rekao je Plenković. Osvrnuo se i na percepciju pravosuđa, rekavši da je povjerenje građana i dalje nisko unatoč reformama i činjenici da su imenovanja sudaca i donošenje odluka lišeni utjecaja izvršne vlasti. "Godine čekanja, neujednačena praksa, uskraćena ili nedočekana pravda, ruše povjerenje javnosti i to ne samo u pravosuđe već u društvo u cjelini", poručio je Plenković.

"Statistički indikatori pokazuju da je najveći problem našeg pravosuđa duljina trajanja postupaka i broj neriješenih predmeta koji je, iako u padu, i dalje visok. Nezadovoljstvo s ova dva elementa ima utjecaj i na percepciju neovisnosti, koja se ponekad pogrešno poistovjećuje s učinkovitošću. U svim fazama svojeg postupanja pravosuđe mora biti neovisno. To je temeljno demokratsko načelo koje postoji radi zaštiti nositelja pravosudnih dužnosti, ali i prava građana u postupcima pred sudovima", rekao je Plenković.

'Kada najviši sudovi uspostave standarde, smanjuje se prostor za pravnu nesigurnost'

Predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić rekla je da uloga najviših sudova u osiguravanju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti građana pred zakonom izravno utječe na osjećaj pravde u društvu. "Kada najviši sudovi uspostave jasne i dosljedne pravne standarde, smanjuje se prostor za pravnu nesigurnost, ubrzavaju se sudski postupci i podiže se ukupna učinkovitost sudbene vlasti. Stoga sudbena vlast svojim odlukama mora kontinuirano doprinositi afirmaciji ljudskih prava i sloboda, vladavini prava i jednakosti svih pred zakonom", istaknula je Matić.

Predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić istaknuo je da jedinstvena primjena prava danas nije samo pitanje pravne tehnike, nego i vladavine prava, pravne sigurnosti i povjerenja građana u pravosuđe. "Pitanje jedinstvene primjene prava postaje pitanje ne samo pravne tehnike, nego i pitanje vladavine prava, pravne sigurnosti i povjerenja građana u pravosuđe. Pri tome, svi najviši sudovi u svim europskim pravnim sustavima imaju posebnu ustavnu odgovornost. Njihova zadaća nije samo odlučivanje u pojedinačnim predmetima nego i osiguravanje ujednačene sudske prakse i njezine predvidljivosti te jednakosti građana pred zakonom, naglasio je Staničić.

Predsjednik Suda Europske unije Koen Lenaerts naglasio je važnost otvorenog dijaloga između nacionalnih sudova i europskih institucija. "Time će se osigurati da pravo, osobito pravna stečevina Europske unije, bude primijenjeno na hrvatske institucije", rekao je Lenaerts.