Ovaj tjedan u Europskoj uniji

Čelnici država članica sastat će se u četvrtak na jesenskom sastanku na vrhu s prilično natrpanim i zahtjevnim dnevnim redom. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i ovaj put želi da se samit održi u jednom danu, ali s obzirom na pitanja o kojima će se raspravljati ne isključuje se mogućnost da se sastanak produlji i na petak. 

Jedna od vrućih tema je korištenje zamrznute ruske imovine za potporu Ukrajini. Komisija je predstavila ideju da se zamrznuta ruska imovina koristi kao podloga za beskamatni zajam Ukrajini u visini od 140 milijardi eura. Ukrajina bi taj zajam vratila tek kad Rusija plati ratnu odštetu. Prema nacrtu zaključaka, Europsko vijeće trebalo bi pozvati Komisiju “da što prije predstavi konkretne prijedloge za moguću uporabu zamrznute ruske imovine u skladu s pravom EU-a i međunarodnim pravom”.

Komisija tvrdi da postoji pravna mogućnost korištenja tih sredstava, a da to ne bude konfiskacija imovine što je protivno međunarodnom pravu i što bi moglo dovesti do pravne nesigurnosti. Jedna od najopreznijih zemalja je Belgija u kojoj je deponirana većina tih sredstava, koja traži čvrsta jamstva da eventualni teret vraćanja duga ne bi pao na njezina leđa. Jedno od pitanja koje treba riješiti s tim u vezi je i odlučivanje o produljenju sankcija.

EU prema vlastitim pravilima svakih šest mjeseci produljuje postojeći režim sankcija i to jednoglasno, što znači da samo jedna članica svojim vetom može blokirati produljenje i u tom bi slučaju ruska imovina bila automatski odmrznuta. Komisija smatra da je to pitanje riješeno zaključcima Europskog vijeća od 17. listopada prošle godine, koji su doneseni jednoglasno, kao što se ti zaključci uvijek donose. “U skladu s pravom EU, ruska imovina trebala bi ostati imobilizirana dok Rusija ne prekine svoj agresivni rat protiv Ukrajine i ne nadoknadi joj štetu uzrokovanu tim ratom”, glasi zaključak na koji se poziva Komisija.

Čelnici će razgovarati i o planu za obrambenu pripravnost do 2030., koji je Komisija predstavila u četvrtak. Taj plan uključuje i uspostavu sustava zaštite od dronova na razini cijele Europske unije koji bi bio operativan do kraja 2027. Komisija u planu za obrambenu pripravnost predlaže državama članicama da se udruže u tzv. “koalicije sposobnosti” u devet ključnih područja poput protuzračne i proturaketne obrane, topničkih sustava, vojne mobilnosti, proizvodnje streljiva, dronova i sustava za borbu protiv dronova. Hrvatska zajedno s Nizozemskom i Latvijom želi biti vodeća nacija u proizvodnji dronova i sustava za borbu protiv dronova i te tri zemlje već održavaju sastanke na tehničkoj razini.    

Čelnici će također razgovarati o konkurentnosti gospodarstva, klimatskoj politici, pojednostavljenju propisa kako bi se smanjio administrativni teret za poduzeća. Prvi put na dnevnom redu Europskog vijeća naći će se pitanje o priuštivom stanovanju. Čelnici će razmotriti što se može učiniti na europskoj razini kako bi se poduprli i popratili napori na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u cilju poboljšanja pristupa priuštivom i adekvatnom stanovanju. Rezultat te rasprave trebale bi biti smjernice za Komisiju da izradi europski plan za priuštivo stanovanje. 

Na dnevnom redu je također stanje na Bliskom istoku te pitanje migracija. U ponedjeljak se u Luxembourgu sastaju ministri vanjskih poslova država članica. Razgovarat će o daljnjoj potpori Ukrajini te o 19. paketu sankcija protiv Rusije. Prijedlog zadnjeg paketa sankcija uključuje niz energetskih i financijskih mjera, uključujući zabranu uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina od 1. siječnja 2027., godinu dana ranije nego što je prvotno bilo predviđeno.

Austrija je u subotu obznanila da će podržati ovaj paket nakon što nije podržan njezin prijedlog da EU odmrzne dio ruske imovine kako bi se obeštetila austrijska Raiffeisen banka u Rusiji, kojoj su ruske vlasti odrezale kaznu od 2,1 milijardu eura. Beč je odustao od svoga zahtjeva nakon što nijedna druga članica nije podržala taj zahtjev. Slovačka također ima rezerve oko 19. paketa, ali Komisija bi u ponedjeljak trebala poslati pismo u kojem bi trebala odgovoriti na zabrinutost Bratislave. 

Slovačka i Mađarska i dalje su ovisne o ruskoj energiji i snažno se opiru prijedlogu da sve članice EU-a okončaju svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima do kraja 2027. Ne bude li dogovora o sankcijama na ministarskoj razini, ne isključuje se da ta tema dospije na dnevni Europskog vijeća u četvrtak. “Nisam zainteresiran baviti se novim paketima sankcija protiv Rusije dok u zaključcima samita ne vidim političke instrukcije Europskoj komisiji da predloži kako riješiti krizu u automobilskoj industriji i visoke cijene energije koje europsko gospodarstvo čine potpune nekonkurentnim”, rekao je prošli tjedan slovački premijer Robert Fico. 

U ponedjeljak se u Luxembourgu sastaju ministri država članica zaduženi za energetiku. Očekuje se da će ministri postići dogovor o stajalištu Vijeća o prijedlogu za postupno ukidanje preostalog uvoza plina i nafte iz Rusije, pri čemu će potpuna zabrana stupiti na snagu do 1. siječnja 2028. Predložena uredba primjenjuje se i na plin iz plinovoda i na ukapljeni prirodni plin i ključni je element Plana za okončanje ovisnosti o uvozu ruske energije (REPowerEU), koji je Europska komisija objavila u svibnju 2025. Ako ministri dogovore zajedničko stajalište, to će poslužiti kao podloga za pregovore s Europskim parlamentom o konačnom tekstu uredbe. 

Od ponedjeljka do četvrtka u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta. U srijedu ujutro na dnevnom redu je rasprava s Komisijom i Vijećem o predstojećem samitu EU-a. U utorak će zastupnici raspravljati, a u srijedu glasati o krizi u Srbiji godinu dana nakon tragedije kada je na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu pala nadstrešnica i ubila 16 ljudi. Parlamentarni izvijestitelj za Srbiju, hrvatski europarlamentarac Tonino Picula rekao je da će predložiti Parlamentu da postavi nekoliko zahtjeva u pogledu Srbije.

Između ostaloga, tražit će se transparentno zakonito djelovanje u pogledu tragedije u Novom Sadu, da se ispita u kojoj je je mjeri korupcija pridonijela snižavanju sigurnosnih standarda koji su na kraju doveli do pada nadstrešnice na željezničkom kolodvoru, koja je usmrtila 16 ljudi. Zatim se traže ciljane sankcije za ozbiljno kršenje zakona i ljudskih prava protiv pojedinaca koji su za to odgovorni, uključujući i one koji su naredili i provodili nasilje protiv mirnih prosvjednika.

Također se traži uspostava misije za utvrđivanje činjenica u kojoj bi sudjelovao i Europski parlament i čija bi zadaća bila ocijeniti stanje demokracije u Srbiji, prosvjede koji i dalje traju, napade na prosvjednike i represiju prema studentima, nastavnicima i djelatnicima u javnom sektoru. Sljedeći je zahtjev osuda miješanja Rusije u prosvjede u Srbiji, s obzirom na to da ruski dužnosnici, među njima i predsjednik Vladimir Putin iznose lažne tvrdnje da ti prosvjedi predstavljaju obojenu revoluciju. 

Predsjednica Parlamenta Roberta Metsola u srijedu će objaviti dobitnika Nagrade Saharov za slobodu mišljenja za 2025. Ove su godine u najuži izbor za nagradu Saharov za slobodu mišljenja, najveće nagrade EU-a za ljudska prava, ušli tri finalista: zatvoreni novinari Andrzej Poczobut iz Bjelorusije i Mzia Amaglobeli iz Gruzije; novinari i humanitarni radnici u Palestini i svim područjima sukoba, koje predstavljaju Palestinski novinarski sindikat, Crveni polumjesec i UNRWA; studenti u Srbiji.

U utorak popodne zastupnici će razgovarati o programu rada Komisije za 2026. koji će ona predstaviti prije podne. U srijedu će se zastupnicima obratiti istaknuti oporbeni čelnici iz Bjelorusije Sergej Tihanovski i njegova supruga Svjatlana Tihanovskaja. U utorak će Europski parlament konačno potvrditi nova pravila o vozačkim dozvolama, koje je Vijeće EU-a već potvrdilo.  

Novi vozači morat će kod polaganja teorijskog i praktičnog ispita dokazati da poznaju rizike za ranjive sudionike u prometu, pješake, bicikliste ili vozače skutera. Da bi dobili vozačku dozvolu, budući vozači morat će naučiti kako sigurno koristiti mobitele, poznavati sustave za pomoć u vožnji koje imaju novi automobili, kako sigurno otvarati vrata, kako voziti po snijegu i sklizavom terenu te biti svjesni opasnosti od mrtvog kuta. Uvodi se digitalna vozačka koju će vozači imati na svojim pametnim telefonima i koja će po novim pravilima postati standardna u EU-u.

Države članice imat će pet i pol godina za uvođenje digitalne vozačke dozvole, a vozači će imati pravo tražiti vozačku u fizičkom formatu. Prvi put se uvodi probno razdoblje od najmanje dvije godine za nove vozače. Za nove vozače vrijedit će stroža pravila i sankcije za vožnju pod utjecajem alkohola, vožnju bez korištenja sigurnosnog pojasa ili sigurnosnog sustava za dijete.