Nova presuda ESLJP-a: Kovačević protiv BiH

Predmet se odnosi na nemogućnost podnositelja zahtjeva da, zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih zahtjeva, na izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH te Predsjedništvo BiH, glasa za kandidate po vlastitom izboru. Nakon što je vijeće Europskog suda presudom od 29. kolovoza 2023. utvrdilo povredu članka 1. Protokola br. 12 uz Konvenciju (opća zabrana diskriminacije), predmet je na zahtjev tužene BiH podnesen velikom vijeću.

Republika Hrvatska se na poziv Europskog suda umiješala u ovaj predmet kao treća strana, nakon saznanja da je podnositelj zahtjeva i hrvatski državljanin. Uz RH, u spor se umiješao i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu.

U svom pismenom očitovanju i usmenom izlaganju na ročištu održanom 20. studenog 2024. zastupnica RH pred Europskim sudom istaknula je da je zahtjev podnositelja postavljen predstavlja „actio popularis“, te pozvala Sud da prepozna pravu motivaciju za podnošenje zahtjeva, a to je promicanje političkih ciljeva jedne političke stranke (Demokratske fronte) usmjerenih na restrukturiranje ustavnog okvira BiH, te smanjenje ili potencijalno eliminiranje pojma „konstitutivnih naroda“ u izbornom sustavu, a ne zaštita ljudskih prava podnositelja.

Upozorila je da je mir u BiH, postignut Washingtonskim i Daytonskim sporazumima, ugrožen zbog unutarnjih političkih podjela, unitarističkih i secesionističkih tendencija i vanjskih pritisaka te da je osiguranje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda te prava svih ostalih građana, važnije nego ikada. Zastupnica je naglasila da rješenje političkih problema u BiH mora proizaći iz unutarnjeg kompromisa, a ne vanjskih pritisaka. Istaknula je važnost načela supsidijarnosti prema kojem nacionalna tijela, posebno sudovi, imaju primarnu odgovornost primijeniti Konvenciju i riješiti osjetljiva politička pitanja unutar države. Upozorila je i da bi potvrđivanje presude vijeća imalo dalekosežne posljedice za druge konsocijacijske demokracije u Europi (poput one u Belgiji, Švicarskoj itd.) kao i za pozitivne obveze svih država članica VE u pogledu osiguranja aktivnog biračkog prava.

Europski sud je presudio sa 16 glasova prema 1: 

1. da podnositeljevi prigovori koji se odnose na povredu čl. 3. Konvencije (pravo na slobodne izbore) samostalno i u vezi s čl. 14. Konvencije (zabrana diskriminacije), a imajući u vidu neizravnu prirodu izbora za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i izmjene određenih izbornih pravila na dan izbora 2. listopada 2022. ne spadaju u opseg predmeta razmatranja pred velikim vijećem,

2. da je zahtjev podnositelja nedopušten jer je podnositelj zloupotrijebio pravo na podnošenje zahtjeva, te je

3. Europski sud sa 12 glasova prema 5 presudio da se podnositelj ne može smatrati žrtvom povrede niti jednog konvencijskog prava koje je utužio.

Sud je ujedno jednoglasno presudio da sve ostale prigovore Vlade BiH o nedopuštenosti zahtjeva podnositelja nije potrebno razmatrati.

Cjelokupni tekst presude bit će dostupan naknadno.