MIZ: Primarnoj zdravstvenoj zaštiti do 18 % više sredstava

Riječ je o sveobuhvatnom paketu mjera usmjerenom na unaprjeđenje primarne zdravstvene zaštite. Ključni su ciljevi osigurati dugoročnu financijsku stabilnost ordinacija te uvesti suvremene dijagnostičko-terapijske postupke. Tim iskorakom nastoji se rasteretiti bolnički sustav i omogućiti građanima dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu uslugu u njihovoj lokalnoj sredini, poručeno je na predstavljanju.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je kako će svaka ambulanta novim mjerama postati atraktivnija za liječnike, a one se odnose na oko 3000 pružatelja usluga, uključujući privatnike u ugovoru s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO-om) i djelatnike domova zdravlja.

Planirano je proširenje opsega usluga koje će se pružati i naplaćivati na primarnoj razini. Među ostalim, uvodi se osnovni laboratorijski panel, a obiteljski liječnici ubuduće će pratiti kronične bolesnike poput dijabetičara, obrađivati pacijente nakon otpusta iz bolnice te obavljati dodatne postupke poput uklanjanja dobroćudnih kožnih promjena i mjerenja gležanjskog indeksa.

Predviđeno je i da liječnici dobiju sredstva za nabavu opreme poput holtera EKG-a ili tlaka, čime bi se dio dijagnostike premjestio iz bolnica u ordinacije, a smanjio pritisak na hitne prijeme. Bit će plaćen i pregled akutno bolesnog pacijenta koji nije upisan kod određenog liječnika. Posebni savjetnik ministrice Ivica Crnica istaknuo je da se mijenja paradigma rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pri čemu će se evidentirati svaki obavljeni postupak.

Dodao je i da će timovi na depriviranim područjima dobivati jednaka sredstva za tzv. hladni pogon kao standardni timovi s 1700 osiguranika, što je, kako je rekao, i demografsko pitanje. Ministrica Hrstić naglasila je da je cilj reorganizacije dijagnostičko-terapijskih postupaka transformirati primarnu zdravstvenu zaštitu iz administrativnog „skretničara“ u aktivnog pružatelja zdravstvenih usluga.

Izmjene ugovaranja upućuju se u jednomjesečno e-savjetovanje, a ravnatelj HZZO-a Zvonimir-Ante Korda procijenio je da će njihova provedba stajati između 50 i 60 milijuna eura godišnje. Predsjednica Koordinacije obiteljske medicine Zrinka Huđek Leskovar ocijenila je da je riječ o prvom velikom koraku, istaknuvši važnost tripartitnog pregovaranja između liječnika, osiguravatelja i Ministarstva.

Na izradi mjera godinu dana radila je radna skupina u kojoj su bili predstavnici Ministarstva zdravstva, HZZO-a, liječničkih organizacija te komora zdravstvenih djelatnika. Najavljeno je da će se njezin rad nastaviti, a iduća tema bit će administrativno rasterećenje primarne zdravstvene zaštite.