Hrvatska nakon 27 godina dobiva novi zakon o grobljima

Na hrvatskim grobljima i danas ima grobova i grobnica pripadnika agresorskih vojnih i paravojnih postrojbi zaostali iz vremena kada su dijelovi hrvatskog državnog teritorija više godina bili pod okupacijom srpskih agresora, a koji vrijeđaju osjećaje hrvatskih građana.

Jedan od najpoznatijih je onaj Vukašinu Šoškočaninu, vođi pobunjenih Srba koji je odgovoran za smrt 12 hrvatskih policajaca u Borovu naselju, u svibnju 1991. U roku 30 dana od dana stupanja na snagu novog zakona, sva bi se postojeća oprema grobnog mjesta i spomen-obilježja koji nisu u skladu s njegovim odredbama, morali ukloniti.

Spomenici napisani ćirilicom, koji ne vrijeđaju moralne i nacionalne osjećaje građana, neće se uklanjati, ali oni koji vrijeđaju, neovisno jesu li napisani ćirilicom ili latinicom, bit će uklonjeni, nedvosmisleno je poručio Vladin predstavnik u saborskoj raspravi o zakonu. Novi zakon o grobljima na snagu bi trebao stupiti vrlo skoro, osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.

Njime će po prvi put biti uređen i status memorijalnih groblja za stradale u Domovinskom ratu, a upravljanje njima bit će povjereno Ministarstvu hrvatskih branitelja. Uređuje se i prosipanje pepela pokojnika, praksa sve prisutnija u hrvatskoj stvarnosti. Način i mjesto za prosipanje pepela, propisat će jedinica lokalne samouprave.

Sabor bi danas trebao izmijeniti Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta kako bi se riješila njegova rascjepkanost, a sama komasacija ubrzala lakšim dobivanjem suglasnosti vlasnika.

Umjesto suglasnosti od najmanje 50 posto plus jednog vlasnika zemljišta, bit će dovoljna suglasnost najmanje pet posto vlasnika, a umjesto da u njihovom vlasništvu bude najmanje 67 posto površine obuhvaćene komasacijom, bit će dovoljno da u vlasništvu bude najmanje deset posto zemljišta. 

Ministarstvo poljoprivrede moći će samostalno provesti komasaciju na određenoj površini u interesu države, bez suglasnosti vlasnika zemljišta, ako je više od polovice zemljišta u vlasništvu države. Prije odlaska na dvotjednu stanku, uoči lokalnih izbora, Sabor bi, na njen zahtjev, trebao razriješiti predsjednicu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Aleksandru Jozić Ileković.

Ona je razrješenje zatražila zbog problema u radu Povjerenstva, navodeći da su neki članovi svojim postupcima podrivali rad tog tijela.