Godišnji dodatak za godinu mirovinskog staža – 6 eura

Godišnji dodatak na mirovinu uveden je novim Zakonom o mirovinskom osiguranju, koji je na snazi od 1. srpnja, kao novo pravo, a isplaćuje se svake kalendarske godine svim korisnicima, neovisno o propisu prema kojem su ostvarili pravo na mirovinu. Ukupan iznos godišnjeg dodatka na mirovinu za pojedinog umirovljenika određuje se kao umnožak vrijednosti dodatka za jednu godinu i punih godina mirovinskoga staža na temelju kojega je određena mirovina.

Vrijednost dodatka za jednu godinu Vlada treba utvrditi svake godine do kraja listopada, a temeljem današnje odluke na prosječan mirovinski staž u Hrvatskoj (31 godina) svaki umirovljenik koji ima te godine mirovinskog staža dobit će u prosincu 186 eura, a za isplatu tog dodatka u državnom proračunu osigurano je 210,6 milijuna eura.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić ustvrdio je da je novim zakonom unaprijeđen položaj svih umirovljenika, istaknuvši da se mirovina usklađuje dva puta godišnje, kao i da je uvedena godina dana mirovinskog staža majkama za svako rođeno ili posvojeno dijete te da je omogućen i rad u punom radnom vremenu za umirovljenike iznad 65 godina.

Dodao je tome i da su po treći puta u mandatu ove Vlade povećane najniže mirovine, kao i da se s početkom iduće godine povećavaju invalidske mirovine za dodatnih 10 posto. Godišnji dodatak na mirovinu izuzet je od ovrhe, sukladno Zakonu o porezu na dohodak ne smatra se dohotkom te ne podliježe oporezivanju, a ne uračunava se ni u prihodovni cenzus za oslobođenje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Sa sjednice je u Hrvatski sabor upućen konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o parničnom postupku (EU) kojim se među inim uređuje da se zapisniku prilaže transkript tonske snimke ročišta učinjen uz pomoć uređaja za automatsku transkripciju. On će služiti kao pomoćno sredstvo uz tonsku snimku ročišta te se omogućuje dostupnost transkripta strankama u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava.

Vlada za 2026. projicira gospodarski rast od 2,7 posto, a inflaciju na 2,8 posto

Vlada je u četvrtak sukladno pravilima Europskog semestra usvojila Nacrt proračunskog plana Republike Hrvatske za 2026. godinu, prema kojemu bi gospodarski rast u 2026. trebao iznositi 2,7 posto, inflacija 2,8 posto, a proračunski manjak 2,9 posto BDP-a, uz nastavak pada javnog duga na 56 posto BDP-a.

U nacrtu se projicira gospodarski rast koji se očekuje na razini od 3,2 posto u 2025. godini i 2,7 posto u 2026. Što se tiče komponenti gospodarskog rasta, on je prema riječima potpredsjednika Vlade i ministra financija Marka Primorca u 2025. temeljen prije svega, na doprinosu domaće potražnje, prvenstveno osobne potrošnje, ali i državne potrošnje i bruto investicija u fiksni kapital. Realni rast BDP-a u 2026. bit će, kako je rekao, ostvaren isključivo pod utjecajem domaće potražnje, dok će doprinos inozemne neto potražnje ostati negativan, iako znatno slabiji nego u 2025., a doprinos promjena zaliha bit će neutralan. 

Usporavanje nominalnog rasta plaća i inflacije

Ove godine, kao i u sljedećoj, anketna stopa nezaposlenosti kretat će se otprilike na razini od oko pet posto, rekao je Primorac, a nominalni rast bruto plaća zaposlenih u pravnim osobama usporit će s 10,4 posto ove godine na 5,8 posto u sljedećoj godini, iako će ga, kako je rekao, "i dalje karakterizirati relativno snažna dinamika velikim dijelom uslijed manjkova na tržištu rada. Inflacija bi trebala usporiti, i to s 3,7 posto u 2025. na 2,8 posto u 2026. godini.

Što se tiče fiskalnog okvira, naveo je kako će 2026. godinu obilježiti kretanje prihoda u skladu s projiciranim gospodarskim rastom, dok će rashodna strana biti određena osiguravanjem adekvatnog standarda građana, posebice ranjivih slojeva, te poticanjem okružja za zasnivanje obitelji i kvalitetu života. Vlada očekuje da će investicijska dinamika u znatnoj mjeri biti poduprta europskim sredstvima kao i do sada, poglavito iz mehanizma za oporavak i otpornost, ali isto tako i sredstvima višegodišnjeg financijskog okvira 2021. - 2027. 

Riječ je o ulaganjima u obrazovnu, zdravstvenu infrastrukturu, isto tako i u prometnu i komunalnu infrastrukturu, te općenito u energetiku, energetske projekte i projekte vezane uz digitalizaciju. Uzevši u cjelini, fiskalna kretanja rezultirat će prema očekivanjima Vlade proračunskim manjkom od 2,9 posto BDP-a u 2026. godini. Vlada očekuje da će javni dug u nominalnoj vrijednosti bruto domaćeg proizvoda s 57,4 posto u 2024. na 56,3 posto u 2025. godini, dok će u 2026. iznositi 56 posto. 

Plenković: kontinuitet odgovorne politike

Proračunskim planom za 2026. godinu se prema riječima premijera Andreja Plenkovića potvrđuje kontinuitet odgovorne fiskalne politike. "Hrvatska i dalje ima investicijski rating na razini A po sve tri agencije za kreditni rejting. Ovakav proračunski plan šalje poruku da i dalje jačamo otpornost, ulaganja u ljude  i moderniziranje i transformiranje države, a sve sa ciljem podizanja kvalitete života naših sugrađana, jačanja hrvatskog gospodarstva i vođenja odgovorne fiskalne politike", rekao je Plenković.