EU akt o slobodi medija uvodi nove standarde zaštite od političkog utjecaja

Sama uredba (EU) 2024/1083 usvojena je u Europskom parlamentu 13. ožujka 2024. godine, a riječ je o prvom sveobuhvatnom europskom aktu koji izravno uređuje pitanje slobode medija, zaštite novinara, transparentnosti vlasništva i funkcioniranja medijskog tržišta unutar Europske unije.

Uredba je stupila na snagu u svibnju 2024., a njezina puna primjena počela je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama EU-a, a cilj joj je uspostava zajedničkog okvira za sve vrste medijskih usluga na tržištu EU uz istodobno očuvanje neovisnosti i pluralizma medija.

Europski akt o slobodi medija donesen je nakon višegodišnjih rasprava o pritiscima na medije, političkom utjecaju na uredničke odluke i netransparentnom financiranju u pojedinim državama članicama. Njegova je temeljna poruka jasna: mediji nisu samo tržišni akteri, nego ključni stup demokratskog poretka. Nova pravila jačaju uredničku neovisnost, uvode obvezu transparentnosti vlasničkih struktura, štite novinarske izvore te postavljaju stroža pravila o dodjeli državnog oglašavanja.

Posebno je naglašeno ograničavanje korištenja nadzornih alata protiv novinara – uključujući spyware – koji se smiju primjenjivati samo u strogo iznimnim i jasno obrazloženim slučajevima, uz neovisnu sudsku kontrolu. Tijekom zakonodavnog procesa u Europskom parlamentu akt je dobio snažnu političku potporu.

Predsjednica Parlamenta Roberta Metsola nakon glasovanja poručila je da je Parlament „napravio povijesni iskorak“ donošenjem zakona koji štiti medijske slobode diljem Europe, naglasivši da bez neovisnih medija nema ni funkcionalne demokracije. Tadašnja potpredsjednica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova istaknula je da akt šalje jasnu poruku svima koji pokušavaju potkopati demokratske standarde te da novinari dobivaju konkretnu zaštitu od političkih i institucionalnih pritisaka.

Izvjestiteljica Parlamenta Sabine Verheyen naglasila je da je cilj spriječiti neprimjeren utjecaj vlada na uredničke odluke te osigurati snažniju i koordiniraniju suradnju nacionalnih regulatora na razini EU-a. Njezina kolegica izvjestiteljica Ramona Strugariu politički je dogovor opisala kao „veliku pobjedu za slobodu medija“. Europarlamentarka Diana Riba iz kluba Zelenih/EFA ocijenila je usvajanje akta „osnovnim preduvjetom za osiguranje slobodnog, neovisnog i pluralističkog komunikacijskog prostora – temeljne pretpostavke svake demokracije“.

U hrvatskom kontekstu Zakonom se uspostavlja novo, snažnije regulatorno tijelo s proširenim nadležnostima, čime se regulatorni nadzor, po prvi puta, objedinjuje za cijeli medijski sektor. Riječ je o Agenciji za medije, umjesto dosadašnje Agencije za elektroničke medije, pod čijom nadležnosti će biti davanje i oduzimanje koncesija, nadzor nad poštivanjem programskih načela, medijskog pluralizma, sprečavanje nedopuštene koncentracije te, posebno, nadzor nad postupkom imenovanja upravljačkih tijela javnih medijskih servisa – HRT-a i Hine.

Također se detaljnije propisuju odredbe vezane uz transparentnost vlasništva, izvore financiranja i obveze javnih tijela ili subjekata pri objavi oglašavanja, kao i pri dodjeli sredstava za proizvodnju i emitiranje programa. Zakonom se uvodi i obveza pružatelja medijskih usluga, elektroničkih publikacija i platformi za razmjenu videozapisa da, ako objavljuju sadržaj koji je na bilo koji način generiran umjetnom inteligencijom, takav sadržaj moraju označiti. 

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je u Saboru, predstavljajući konačni tekst zakona koji se odnosi na provedbu Europskog akta o slobodi medija (EMFA), kako je cilj osigurati neovisnost medija od političkog utjecaja. "Kroz implementaciju EMFA-e i kroz hrvatsko medijsko zakonodavstvo osigurava se neovisnost medija od političkog utjecaja... Svima je u cilju da se bilo kakve sumnje u bilo kakav utjecaj eliminiraju”, kazala je Obuljen Koržinek.

Saborska oporba je tijekom rasprave tvrdila da Zakon o provedbi Europskog akta o slobodi medija ne rješava ključne probleme kao što su pritisci na urednike i novinare te netransparentno oglašavanje. "Konačni prijedlog ovog zakona ispunjava minimum minimuma, tek toliko da bi se reklo kako smo se uskladili sa zakonodavstvom Europske unije, a propustilo se napraviti kvalitetan dokument koji bi zaista učinio iskorak glede neovisnosti i pluralizma medija u Hrvatskoj", rekla je SDP-ova Mirela Ahmetović tijekom rasprave.

Glavne kritike iz javnog savjetovanja i prvog čitanja nisu uvažene, dodala je, a to su ignoriranje političkih i ekonomskih pritisaka na medije, nesigurnih uvjeta rada, SLAPP tužbi i netransparentnog oglašavanja državnih poduzeća. Uz to, upozorila je, Hrvatska je po indeksu slobode medija pala s 48. na 60. mjesto u zadnje dvije godine. Hrvatska je među prvima u Europskoj Uniji koja zakonski omogućuje punu primjenu ove uredbe.

Većina država članica pokrenula je zakonodavne ili regulatorne prilagodbe. Danska i Finska među prvima su formalno dovršile parlamentarne ili regulatorne postupke usklađivanja, uključujući donošenje relevantnih zakonskih rješenja, premda u Danskoj još traju pojedine tehničke dorade. Ostale države, uključujući i najveće članice EU-a, nalaze se u različitim fazama prilagodbe – od izrade novih medijskih zakona do izmjena postojećih regulatornih okvira. 

U vremenu digitalne transformacije, rastućeg utjecaja globalnih platformi i izražene političke polarizacije, Europski akt o slobodi medija predstavlja pokušaj Europske unije da jasno definira granice dopuštenog utjecaja na medije i osigura minimalne standarde slobode i pluralizma.