EP usvojio izvješće Romane Jerković o prevenciji kardiovaskularnih bolesti

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u Europskoj uniji – godišnje umre 1,7 milijuna ljudi, a ekonomski teret godišnje iznosi 282 milijardi eura. 

No, te bolesti su većinom sprječive jer se većina kardiovaskularnih bolesti veže uz faktore poput pušenja, konzumacije alkohola, nezdrave prehrane, fizičke neaktivnosti i utjecaja iz okoliša, stoji u izvješću usvojenom s 545 glasova 'za' i 47 glasova 'protiv'. 

„Ovo je važan korak prema snažnoj europskoj politici prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bolesti srca i krvožilnog sustava, koje su vodeći uzrok smrti u Europi i u Hrvatskoj”, rekla je Hini Jerković. 

Zastupnica socijalista i demokrata naglasila je da je ključna poruka „djelovanje prije no što ljudi postanu pacijenti”, no da „prevencija ne može značiti samo da građanima kažemo: manje pušite, manje pijte i zdravije jedite”. 

„Ne možemo od pojedinca tražiti da sam nosi sav teret odgovornosti, dok je istodobno svakodnevno izložen marketingu duhana i nikotinskih proizvoda, alkohola i nezdrave hrane”, rekla je Jerković potpredsjednica Odbora za javno zdravlje, dodajući da se posebno moraju zaštititi djeca i mladi. 

Ona naglašava da se kod prevencije mora govoriti i o odgovornosti industrije i načina na koji se štetni proizvodi reklamiraju i promoviraju, čime se bavi i izvješće. 

U njemu se govori i o ženskom kardiovaskularnom zdravlju, a Jerković je naglasila da „mnogi ne znaju su simptomi srčanog udara kod žena drugačiji nego kod muškaraca i da im  se zbog toga često kasnije dijagnosticira bolest”. 

Osim prevencije, izvješće naglašava i potrebu ranog otkrivanja bolesti uz pomoć digitalnih tehnologija i istraživanja.

Izvješće, među ostalim, poziva da se predstojećom revizijom Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi nadiđe zaštita isključivo gospodarskih interesa i izričito uključi zaštita zdravlja potrošača kako bi se riješio problem poslovnih praksi koje ugrožavaju zdravlje ljudi, uključujući i označivanje hranjivih vrijednosti na prednjoj strani pakiranja u skladu s prehrambenim preporukama i regulaciju stavljanja na tržište nezdrave hrane.

Traži uvođenje procjena učinka na zdravlje prije stavljanja na tržište za sve nove duhanske i nikotinske proizvode, uključujući grijane duhanske proizvode, e-cigarete i nikotinske vrećice, a od država članica da u praksi provedu zakonodavstvo o zabrani pušenja koje obuhvaća sve zatvorene javne prostore i radna mjesta te da dodatno uvedu zakonodavstvo o zabrani pušenja koje će obuhvaćati vanjske prostore koje posjećuju djeca, kao što su školska dvorišta i tereni.

Izvješće Parlamenta poziva Komisiju i države članice da se nadovežu na sveobuhvatne mjere politike u vezi s alkoholom utvrđene u europskom planu za borbu protiv raka, među ostalim revizijom Direktive o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića.

Od Komisije traži da procijeni učinke energetskih pića na kardiovaskularno zdravlje i da slijedom toga podrži odgovarajuće mjere na razini EU-a, posebno za zaštitu djece i adolescenata

Politike kardiovaskularnog zdravlja trebaju uključiti rodno osjetljiv pristup ciljanim kampanjama za podizanje razine osviještenosti o rodnim razlikama u kardiovaskularnim bolestima, atipičnim simptomima s kojima se žene suočavaju u kardiovaskularnom zdravlju te o pristupu procjeni kardiovaskularnog rizika za žene tijekom cijelog života.

Kao dio standardne skrbi u procjenu kardiovaskularnog rizika i upravljanje njime potrebno je uključiti bolesti specifične kao i rizike za kardiovaskularno zdravlje koji se pojavljuju isključivo kod žena, kao što su rana menopauza, neovisno o tome je li prirodna ili inducirana, korištenje oralnih kontracepcijskih sredstava, produljena izloženost endogenim estrogenima, sindrom policističnih jajnika, endometrioza, gestacijski dijabetes i hipertenzivni poremećaji u trudnoći, traži se u izvješću.