Dodijeljeno 16 ugovora projekte energetske obnove višestambenih zgrada

"Ovako velika ulaganja u obnovu, plus energetska obnova višestambenih zgrada, predstavlja prioritet koji je važan i za naše građane i za šire ciljeve Hrvatske u procesu dekarbonizacije. Svaka ova obnova znači manje emisije CO2, manju potrošnju energije, bolje klimatske uvjete za stanare, snažniju mehaničku otpornost zgrada, veću sigurnost u slučaju potresa ili požara, i bolju kvalitetu života", rekao je Plenković.

Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava za višestambene zgrade jedan je od šest poziva energetske obnove koji u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) priprema Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva. Poziv obuhvaća provođenje integralne energetske, dubinske i sveobuhvatne obnove višestambenih zgrada koja će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove.

Ugovore je preuzelo 12 korisnika za 16 projekata za energetsku obnovu višestambenih zgrada u Sisku, Rijeci, Slatini, Zadru, Đakovu, Pazinu, Puli, Labinu, Poreču i Zagrebu. Ministar Bačić istaknuo je kako je energetska obnova, u ovom slučaju višestambenih zgrada, projekt dekarbonizacije, odnosno smanjenja potrošnje energije i smanjenja emisije stakleničkih plinova.

"Energetska obnova je svoj veliki zamah u Hrvatskoj započela s našom prvom financijskom omotnicom, kroz koju smo obnovili oko 1350 zgrada, 850 zgrada javne namjene i 256 višestambenih zgrada, što je ukupno otprilike tri milijuna kvadrata", rekao je. Dodao je kako je to veliki broj kvadrata, no još je daleko od onoga što je još potrebno napraviti da bismo do 2050. postigli energetsku neutralnost, što je jedan od ciljeva Europske unije i Hrvatske.

Bačić je istaknuo kako su za to potrebna ogromna ulaganja, ali i kako će time, osim energetske neutralnosti, podići kvaliteta stanovanja, smanjiti troškovi kućanstava i javnog sektora prilikom potrošnje energije te doprinijeti većoj energetskoj samodostatnosti Hrvatske.

Dodao je kako nam je u tom kontekstu NPOO iznimno dobro poslužio jer smo kroz njega energetski obnovili i zgrade oštećene u potresima. Bačić je pri tome istaknuo i kako je najveći izazov građevinska operativa koja ima previše angažmana i na drugim projektima pa je to potrebno kalibrirati.