Zelena akcija uoči COP31 pozvala Vladu da predstavi plan napuštanja fosilnog plina

"Umjesto novih fosilnih i skupih megaprojekata, Hrvatska mora usmjeriti ulaganja u pravednu tranziciju, uz zaštitu prirode i pravednu raspodjelu koristi i troškova", poručili su iz Zelene akcije te pozvali Vladu da uoči COP31 preispita nova ulaganja u fosilnu infrastrukturu i uspostavi transparentno planiranje energetskih potreba.

"Energetska sigurnost ne smije biti univerzalno opravdanje za nove projekte. Potreban nam je energetski suverenitet: sustav koji se prvenstveno oslanja na domaće obnovljive izvore, smanjuje ovisnost o uvoznim gorivima i omogućuje građanima i lokalnim zajednicama demokratsko odlučivanje o energetskoj budućnosti", priopćili su iz Zelene akcije.

Kažu da najnovije izvješće organizacije Climate Action Network Europe (NECP Tracker 2026) pokazuje da "Hrvatska ozbiljno zaostaje za ciljevima koje je sama postavila".

"Emisije stakleničkih plinova u sektorima izvan sustava trgovanja emisijama, među kojima su promet, zgradarstvo, poljoprivreda i otpad, rastu i znatno su iznad planirane putanje smanjenja. Istodobno, Hrvatska je jedna od rijetkih analiziranih država u kojima emisije ni industrijskih i energetskih postrojenja obuhvaćenih sustavom trgovanja emisijama nisu zabilježile pad tijekom 2025. godine", navodi  Zelena akcija.

Širenje LNG terminala i plinovoda stvaraju rizik dugoročne ovisnosti o fosilnim gorivima

Dok se na međunarodnim konferencijama govori o napuštanju fosilnih goriva, Hrvatska nastavlja ulagati u njihovu budućnost, upozorili su.

"Širenje LNG terminala na Krku i razvoj novih plinovoda, uključujući Južnu interkonekciju s BiH, predstavljaju se kao projekti energetske sigurnosti, iako stvaraju rizik dugoročne ovisnosti o fosilnim gorivima”, izjavio je Luka Tomac iz Zelene akcije.

Smatra da zamjena ruskog plina američkim nije energetska tranzicija, a diversifikacija dobave ne može biti zamjena za jasan plan napuštanja korištenja fosilnih goriva.

Problem je, kaže i izostanak dosljednog energetskog planiranja. Napominje da Hrvatska ima strateške dokumente, ali da energetske odluke prečesto proizlaze iz pojedinačnih investicijskih interesa i pretpostavke neograničenog rasta potrošnje.

Nema dovoljno rasprave o novim potrošačima energije, poput podatkovnog centra u Topuskom

"Novi veliki potrošači energije poput podatkovnog centra u Topuskom te ekspanzija turističke infrastrukture predstavljaju se kao razvojne prilike, bez dovoljno javne rasprave o njihovim energetskim, okolišnim i društvenim troškovima", upozorava Tomac. 

Istodobno se, dodaje, otvara pitanje izgradnje samostalne nuklearne elektrane, projekta koji bi zahtijevao golema ulaganja i desetljeća planiranja i izgradnje, dok se zanemaruju brže dostupna rješenja.

Kaže da klimatska kriza dodatno razotkriva slabosti takvog pristupa: toplinski valovi povećavaju potrošnju energije, dok suše i visoke temperature istodobno ugrožavaju njezinu proizvodnju.

"Projekcije rasta potrošnje energije nisu prirodni zakon, nego posljedica odluka o tome kakvo gospodarstvo razvijamo. Ne možemo svaku novu investiciju automatski proglasiti društvenim napretkom, a zatim očekivati da građani i okoliš snose troškove potrebne infrastrukture. Energetska politika mora odgovoriti na pitanje za što nam energija treba, tko od nje ima koristi i kakvu budućnost njome gradimo", zaključio je Tomac.