Vujčić: Hrvatska ekonomija može stvoriti 40 tisuća novih radnih mjesta godišnje

Nekoliko je puta ponovio kako je hrvatska ekonomija u zadnje četiri godine u stanju generirati u prosjeku 40 tisuća novih radnih mjesta godišnje. Očekuje da će zaposlenost rasti i iduće godine te ocjenjuje da je Hrvatska postala značajna imigracijska zemlja. Turizam i IT generirali su najveći broj radnih mjesta, a pojedinačno najbrže rastući sektor je IT, rekao je. Istaknuo je da su nakon odluke Vijeća EU-a o ulasku Hrvatske u eurozonu odmah smanjeni troškovi zaduživanja, a to se zadržalo sve do danas. Trošak zaduživanja Hrvatske ušao u raspon za europske zemlje s "A" rejtingom, rekao je Vujčić.

Plaće rasle brže od inflacije

Kaže da se kupovna moć hrvatskih građana oporavila nakon smanjenja 2022. godine. Kazao je da je te godine inflacija snažno porasla - počela je rasti sredinom 2022., da bi do kraja te godine rasla po stopama gdje je maksimum inflacije zabilježen u studenome, da bi se onda u 2023. stopa inflacije počela spuštati. U tom su razdoblju cijene, u odnosu na predpandemijsko razdoblje, kumulativno porasle za 25 posto, no nominalne plaće su rasle brže. "To je dovelo do toga da su danas prosječne realne neto plaće više nego što su bile 2019. godine za 18 posto", rekao je Vujčić, dodavši da su niske plaće rasle brže od ostalih plaća, što je posljedica rasta minimalne plaće. "Hrvatska je nakon pandemije jedno od najbrže rastućih gospodarstava. U zadnje četiri godine Hrvatska je jedna od dvije - tri najbrže rastuće ekonomije EU-a i raste iznad predpandemijskog trenda", rekao je. Naglasio je da je stopa nezaposlenosti na povijesno najnižim razinama i predviđa da će se ona nastaviti smanjivati prema 4,5 posto u 2026. godini (sada je 4,9 posto). Misli da Hrvatska ne bi dobila "A" kreditni rejting da nije uvela euro. Najavio je da će BDP ove godine rasti 3,7 posto, a sljedeće godine 3,3 posto, što će nas, rekao je, zadržati među najbrže rastućim gospodarstvima.

Državni tajnik Ministarstva financija Davor Zoričić rekao je kako je njegovo ministarstvo najavljivalo, još od 2023. godine kada je izdana prva državna obveznica namijenjena građanima, da građani mogu očekivati redovito izdavanje vrijednosnih papira namijenjenih njima. Tako na jednostavan način mogu reinvestirati novac koji im dospijeva iz vrijednosnih papira u koje su već uložili, rekao je. "Građani mogu očekivati u šestom i jedanaestom mjesecu izdanja jednogodišnjih trezorskih zapisa, a u šestom, devetom i dvanaestom izdanja tromjesečnih trezorskih zapisa" rekao je Zoričić. 

Direktor Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju Jehan Arulpragasam naglasio je da je najveći projekt koji je Svjetska banka imala u Hrvatskoj projekt "Luka Rijeka", no i da je bilo mnogo važnih projekata u zadnjih 30 godina. Govorio je i o potrebi potpune digitalizacije javnog sustava, zelenoj tranziciji, u što će Hrvatskoj pomoći stručnjaci Svjetske banke, nastavku niza reformi i sl.