VLADA U Sabor upućene izmjene Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom

"Podsjetit ću da je Vlada nakon razornih potresa koji su pogodili Zagreb i Banovinu poduzela niz izvanrednih mjera kako bi osigurala što bržu i kvalitetniju obnovu, a jedna od njih odnosila se na financiranje decentraliziranih funkcija", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. 

Tom mjerom su Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija bile oslobođene obveze da udio za decentralizirane funkcije od šest posto poreza na dohodak koriste za pokriće rashoda decentralizirane funkcije -  za školstvo, domove za starije, zdravstvo, vatrogastvo. Umjesto za to, ta su sredstva koristili u svrhu saniranja šteta i obnovu zbog potresa. 

Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska županija vraćaju se na redoviti model financiranja

Ovim izmjenama Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska županija od 1. siječnja 2027. više neće imati pravo korištenja tih sredstava u tu svrhu, nego se vraćaju na redoviti model financiranja. 

Za ostale županije, Zagrebačku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku, a koje su proglasile katastrofu uzrokovanu potresom, ništa se ne mijenja. One i dalje neće imati obvezu korištenja tih sredstava za pokriće rashoda za decentralizirane funkcije jer su obveze za decentralizirane funkcije na njihovom području preuzete na teret prihoda državnog proračuna.

Na taj način je u proteklih pet godina jedinicama lokalne samouprave ostavljeno 275,6 milijuna eura, dok je država za financiranje decentraliziranih funkcija izdvojila 407 milijuna eura, naveo je ministar. 

Dodao je kako se procjenjuje da će im do kraja godine biti na raspolaganju još dodatnih 66 milijuna eura. 

Uz ta sredstva, Vlada je značajna sredstva osigurala za obnovu, do sada je uloženo 5,3 milijardi eura, od čega se 3,2 milijardi odnosi na područje zagrebačkog, a 2,1 milijarde eura na područje petrinjskog potresa. 

"Uzimajući u obzir trenutno stanje obnove, činjenicu da je završen Fond solidarnosti, kao i NPOO, značajno su smanjeni troškovi tih jedinica, stoga predlažemo postupno vraćanje redovitog sustava financiranja decentraliziranih funkcija onako kako je to bilo prije potresa", kazao je Bačić. 

Zakon o potvrđivanju Konvencije o promotivnom okviru za sigurnost i zdravlje na radu

Vlada je u Sabor uputila i prijedlog Zakona o potvrđivanju Konvencije o promotivnom okviru za sigurnost i zdravlje na radu, čijim će se donošenjem, ističu iz Vlade, pridonijeti stvaranju sigurnih i zdravih mjesta rada kao temelja za dugoročni gospodarski rast i društvenu stabilnost Republike Hrvatske.

Konvencija je 2022. stekla status temeljnog međunarodnog radnog standarda. No, iako je pravo na sigurno i zdravo radno okruženje prepoznato kao temeljno ljudsko pravo, sigurnost i zdravlje na radu i dalje predstavljaju značajan izazov na globalnoj razini, s obzirom na broj smrtnih slučajeva, ozljeda na radu i slučajeva narušenog zdravlja povezanih s radom, napominje se.

Konvencija stoga obvezuje članice na kontinuirano unaprjeđivanje sigurnosti i zdravlja na radu, uz savjetovanje s najreprezentativnijim organizacijama poslodavaca i radnika, izradom nacionalne politike, nacionalnog sustava i nacionalnog programa sigurnosti i zdravlja na radu. 

Donesen Akcijski plan razvoja sustava obrazovanja

Donesen je i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja, za razdoblje do kraja 2027. godine. Drugi je to Akcijski plan kojim se utvrđuju ciljevi razvoja sustava odgoja i obrazovanja te razrađuje provedba prioriteta iz Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. 

"Za ostvarenje 10 posebnih ciljeva predviđene su 62 mjere kojima će se, između ostalog, povećati dostupnost obrazovanja, modernizirati kurikuli i ojačati međunarodna suradnja. Za provedbu svih mjera osigurana su sredstva iz državnog proračuna i izvora EU, uključujući višegodišnji financijski okvir i Mehanizam za oporavak i otpornost", istaknula je državna tajnica Ministarstva obrazovanja Iva Ivanković.

Vlada je donijela odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za gradonačelnika Grada Buje. Bujani će ponovno na birališta 20. prosinca nakon što je gradonačelnik Fabrizio Vižintin (IDS) 8. listopada podnio ostavku iz istražnog zatvora u kojem je završio zbog sumnje na korupciju.