Vlada postavila pet strateških ciljeva za suzbijanje nezakonitih migracija do 2030.

Hrvatska je među prvim točkama ulaska izbjeglica i migranata na područje EU, pa tako i na ruti krijumčarenja, "posla" koji krijumčarima donosi imovinsku korist i do 6 milijardi eura godišnje, ali i odnosi brojne ljudske žrtve te utječe na sigurnost država. Dio je to podataka iz Plana upravljanja migracijama i azilom Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine, usvojenog na sjednici Vlade, koji ima pet strateških ciljeva te donosi mjere i aktivnosti za njihovo ostvarenje. 

Planom Hrvatska potvrđuje svoju predanost izgradnji otpornog, humanog i učinkovitog sustava upravljanja migracijama i međunarodnom zaštitom, koji istodobno štiti nacionalne interese, sigurnost i ljudska prava. Jedan od strateških ciljeva Plana je održivo upravljanje migracijama te sprječavanje nezakonitih kretanja za koje se naglašava da su višeslojan društveni problem s vrlo izraženom sigurnosnom komponentom.

Države članice čije su granice ujedno i vanjske granice EU-a i koje se nalaze na migrantskim rutama, moraju ulagati pojačane napore u nadzor granica radi sprječavanja nezakonitih prelazaka, koji su sigurnosni izazov kako za države članice tako i za EU u cjelini, naglašava Plan. Organizirane kriminalne skupine koje se bave krijumčarenjem ostvaruju nezakonitu imovinsku korist između 4.7 i 6 milijardi eura godišnje, a procjene govore kako je upravo krijumčarenje od 2016. do danas uzrokovalo pogibiju više od 28.000 migranata.

Prema podacima Frontexa, u 2024. godini u EU je ušlo 239.000 nezakonitih migranata, što je 38 posto manje nego u 2023., od čega zapadno-balkanskom migracijskom rutom njih 21.520, što je 78 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Pretpostavka uspješnog djelovanja na suzbijanju krijumčarenja ljudi je proučavanje i analiza suvremenih trendova, ističe se u Planu, pri čemu je ključna primjena suvremenih digitalnih alata i tehnoloških rješenja, posebno ako se želi otkrivati i suzbijati online oglašavanje krijumčarskih usluga, ruta i cijena, ali i online prodaju krivotvorenih dokumenata uz uporabu kriptovaluta ili drugih neformalnih oblika plaćanja.

Hrvatska je jedan od lidera u borbi protiv krijumčarenja ljudi, voditelj je ZeBRa-e

Hrvatska je u tom kontekstu promptno reagirala te žurno ojačala potrebne kapacitete za nadzor državne granice, odnosno vanjske granice EU-a prema trećim zemljama, dodatnim rasporedom i angažiranjem potrebnih ljudskih i tehničkih kapaciteta, naglašava se u Planu. Posebnu pozornost, upozorava Plan, potrebno je usmjeriti na operativnu prekograničnu razmjenu podataka unutar država članica EU-a i s relevantnim trećim zemljama (državama podrijetla i državama na ruti kretanja nezakonitih migranata).

Nužno je to i zbog moguće sigurnosne ugroze koju predstavljaju organizirane kriminalne skupine koje se bave krijumčarenjem migranata te njihova moguća povezanost s pripadnicima drugih međunarodnih organiziranih kriminalnih organizacija i terorističkih skupina. Svakodnevnom razmjenom informacija s EUROPOL-om i državama članicama o slučajevima krijumčarenja ljudi na području Hrvatske postignuti su zapaženi rezultati unazad nekoliko godina, a u tom je razdoblju Hrvatska inicirala veliki broj svih razmjena informacija putem EUROPOL-ovog komunikacijskog kanala SIENA.

"Stoga je Hrvatska kao jedan od lidera svojim doprinosima u borbi protiv krijumčarenja ljudi na razini EUROPOL-a inicirala pokretanje Operativne radne skupine (Operational task force - OTF) kodnog naziva „ZeBRa“ (akronim: ZapadnoBalkanska ruta)", stoji u Planu. U njoj sudjeluje u svojstvu voditelja OTF-a zajedno sa suvoditeljem Slovenijom, BiH kao trećom zemljom partnerom, te Njemačkom, Rumunjskom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom (pridružene članice OTF-a na principu obavještajne razmijene podataka), koje su naknadno pristupile kao države članice OTF-a ZeBRa.

Takav princip rada, naglašava se u Planu, omogućuje kvalitetnije analitičko prikupljanje i obradu podataka iz pojedinih slučajeva krijumčarenja ljudi evidentiranih na području Hrvatske i brzu provjeru podataka u EUROPOL-ovim bazama podataka te razmjenu podataka sa svim zainteresiranim partnerima iz drugih zemalja EU-a.

Od prošle godine pada broj nezakonitih migranata u Hrvatskoj

Prema podacima iz Plana, u prošloj godini otkriveno je i prijavljeno 1664 kaznenih djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Hrvatskoj, drugoj državi članici EU ili potpisnici šengenskog sporazuma za što je prijavljeno 1611 osoba, što je u odnosu na 2023. godinu povećanje otkrivenosti tih kaznenih djela za 11 posto. Najveći broj nezakonitih ulazaka u Hrvatsku zabilježen je u 2023. kada je državnu granicu nezakonito prešlo 69.726 osoba (37,7 posto više nego u 2022.), no u prošloj godini taj se broj smanjio na 29.294 što je smanjenje za 58 posto u odnosu na 2023. 

Pad broja nezakonitih migranata nastavlja se i u ovoj godini godini, te je u prvih pet mjeseci evidentiran 4761 nezakoniti prelazak državne granice. Rezultat je to pojačanog postupanja MUP-a, prvenstveno na državnim granicama s BiH i Srbijom te u dubini teritorija. No, upozorava se u Planu, i dalje se radi o velikom pritisku na hrvatske kopnene granice i vanjske granice EU.

Migranti najčešće nezakonito ulaze pješice, prateći putne smjerove ili željezničku prugu, koristeći se navigacijskim aplikacijama na mobilnim uređajima te uz pomoć čamaca preko rijeke Save na području Policijske uprave brodsko-posavske, a trenutno je najveća ugroza na središnjem dijelu hrvatske vanjske granice s BiH.

Radi učinkovitijeg sprječavanja krijumčarenja ljudi potrebno je povećanje usklađenosti na razini EU

Jedan od značajnih razloga smanjenja broja nezakonitih prelazaka preko državne granice, stoji u Planu, angažiranje je većeg dijela policijskog sustava i intenziviranje aktivnosti policije uz korištenje najnovije opreme za detektiranje kretanja u zoni same granične crte, usmjerenih na što bolju kontrolu državne granice prema susjednim trećim zemljama.

Radi nadzora nad provođenjem kriminalističkih istraživanja povezanih s nezakonitim migracijama i krijumčarenjem ljudi na područjima koja su detektirana uglavnom kao mjesta učestalih nezakonitih ulazaka migranata na područje Hrvatske, osnovana je i posebna radna skupina.

Trenutna razina suradnje u borbi protiv krijumčarenja migranata uključuje i razne međunarodne i regionalne napore, uključujući Globalni sporazum za sigurnu, urednu i regularnu migraciju (GCM) i Globalni savez za suzbijanje krijumčarenja migranata. Kako bi Hrvatska bila učinkovitija, naglašava se u Planu, potrebno je povećanje usklađenosti i sinergije između djelovanja na razini EU-a i država članica, koristeći sve dostupne alate i kapacitete agencija EU-a, posebno Frontexa i EUROPOL-a.

Predlaže se i da se razmotri uključivanje susjednih trećih zemalja u već postojeće EU i regionalne inicijative - važan aspekt takvih inicijativa je pružanje dobre prilike za povećanje svijesti i poticanje zajedničkog razumijevanja situacijske slike duž migrantske rute.