VLADA Izmjene zakona o PDV-u i doprinosima poslane u hitnu saborsku proceduru

S ciljem zaštite građana i gospodarstva od inflacije, predloženim izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) do 31. ožujka 2024. produljuje se primjena snižene stope PDV-a od 5 posto za isporuke prirodnog plina, grijanja iz toplinskih stanica, uključujući i naknade vezane uz te isporuke, kao i na proizvode kao što su ogrijevno drvo, peleti, briketi i sječka, istaknuo je ministar financija Marko Primorac. "Ovim produljenjem zadržat će se dosadašnja razina poreznog rasterećenja, s obzirom na okolnosti koje su još uvijek izazovne. Ublažit će se utjecaj porezne stope prije svega na cijene, čime će se spriječiti udar na standard građana i negativne posljedice za gospodarstvo u cjelini", rekao je ministar financija Marko Primorac.

Predložene zakonske izmjene upućene su u hitnu saborsku proceduru, stupile bi na snagu 1. travnja ove godine i primjenjivale se do 31. ožujka 2024. godine. Inače, snižena stopa PDV-a od 5 posto na plin primjenjuje se od početka travnja prošle godine, a s obzirom na nastavak problema s cijenama energenata, Vlada je u drugom lanjskom paketu mjera pomoći građanima i gospodarstvu u rujnu predložila, a od početka listopada 2022. se i primjenjuje snižena stopa PDV-a od 5 posto i za grijanje iz toplinskih sustava, ogrjevno drvo, peleti, briketi i sječika. Prema podatcima iz obrazloženja zakona, procjenjuje se da će nastavak primjene te snižene stope PDV-a utjecati na smanjenje prihoda državnog proračuna s osnove PDV-a u iznosu od oko 46 milijuna eura godišnje, pri čemu se na razdoblju od početka travnja do kraja ove godine odnosni 34,5 milijuna eura, a 11,5 milijuna eura za razdoblje od početka siječnja do kraja ožujka 2024. godine. 

Ukida se dodatni doprinos umirovljenika za zdravstveno osiguranje

Vlada je u Sabor po hitnom postupku uputila i izmjene Zakona o doprinosima, kojim se ukida dodatni doprinos umirovljenika za zdravstveno osiguranje te povećava koeficijenta za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna, i to radi radi smanjenja inflatornih pritisaka te zadržavanja standarda građana. "Time se ukidaju antirecesijske mjere uvedene iz 2009., a primjena novih odredbi kreće s 1. travnjem 2023.", najavio je ministar Primorac. Kako se navodi u obrazloženju konačnog prijedloga zakona o izmjeni Zakona o doprinosima, u potpunosti se ukida dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopama od 1 i 3 posto na mirovine ostvarene prema propisima o mirovinskom osiguranju RH, koji obuhvaća oko milijun umirovljenika kojima se taj doprinos plaća na teret državnog proračuna i oko 32.000 umirovljenika koji sami plaćaju navedeni doprinos iz mirovine.

Budući da umirovljenici čija mirovina prelazi iznos prosječne plaće sami plaćaju dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi 3 posto iz svoje mirovine, ukidanjem tog dodatnog doprinosa povećat će se njihov raspoloživi dohodak, ističe se u obrazloženju. Ukidanjem dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje doći će do smanjenja prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 67,7 milijuna eura u 2023. godini, odnosno 101,6 milijuna eura godišnje u 2024. i 2025. godini. No, s obzirom na to da se dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi 1 posto na mirovine do iznosa prosječne plaće i dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi 3 posto na mirovine iznad iznosa prosječne plaće ostvarene prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji plaća na teret sredstava državnog proračuna, istovremeno će doći i do smanjenja rashoda državnog proračuna za 56,9 milijuna eura u 2023. godini odnosno 85,4 milijuna eura godišnje u 2024. i 2025. godini.
Dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 3 posto iz mirovine plaća 32.000 umirovljenika u ukupnom iznosu od 10,8 milijuna eura u 2023. godini, odnosno 16,2 milijuna eura godišnje u 2024. i 2025. godini te će ukidanjem navedenog doprinosa doći do povećanja raspoloživog dohotka za 32.000 umirovljenika, navode iz Ministarstva financija.

U obrazloženju se napominje i da će se  zdravstvena zaštita građana zadržati na istoj razini s obzirom na to da je prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je prošao prvo čitanje u Saboru, predviđeno da za pokriće prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja Hrvatska može osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu, sukladno potrebama i u skladu s fiskalnim mogućnostima. 

Podiže se osnovica za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima

Nadalje, koeficijent za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna, povećava se u sklopu tih zakonskih izmjena  s 0,8 na 1,2, odnosno vraća se na vrijednost prije uvođenja antirecesijskih mjera.Radi se o otprilike 1.500 samostalnih umjetnika kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna, budući da im je prosječni ukupni godišnji dohodak za posljednje tri godine manji od prosječne godišnje bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama za prethodnu godinu te će se time povećati njihova socijalna sigurnost. Samostalni umjetnici koji su sami obveznici doprinosa za svoje osobno osiguranje plaćaju doprinose na osnovice prema koeficijenta 1,0 ili 1,1 mogu izabrati višu osnovicu za obračun doprinosa.

Povećanjem tog koeficijenta doći će do povećanja rashoda državnog proračuna u iznosu s osnove doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup), doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) i doprinosa za zdravstveno osiguranje od 2,3 milijuna eura u 2023. godini te od 3,4 milijuna eura godišnje u 2024. i 2025. godini, procjenjuju u Ministarstvu financija. No, kako su doprinosi za mirovinsko osiguranje prihod državnog proračuna, istovremeno će doći do povećanja prihoda državnog proračuna u iznosu od 1,2 milijuna eura u 2023. godini, odnosno 1,9 milijuna eura godišnje u 2024. i 2025. godini. Također će se povećati i prihodi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,1 milijun eura u 2023. godini te 1,6 milijuna eura godišnje u 2024. i 2025. godini, ističu iz Ministarstva.