Usvojen Program priuštivog najma

Jedna od ključnih politika Vlade je adresirati problem stambene politike na dugoročan i stabilan način, naglasio je premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice te podsjetio da je Vlada donijela Nacionalni plan stambene politike do 2030. godine kojim su postavljena tri temeljna cilja - priuštivo te održivo stanovanje, kao i prostor u funkciji stanovanja.

Programom priuštivog stanovanja, istaknuo je, brojne prazne nekretnine lakše će se staviti u funkciju. "Najmodavci će primati odgovarajuću najamninu, i to brže i s manje angažmana oko svoje nekretnine, a mladi će moći ući najam na priuštiv način s obzirom na njihova primanja", poručio je.

Program je na sjednici predstavljen i kratkim promotivnim filmom, a potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naveo je da je u Hrvatskoj oko 600.000 praznih stambenih jedinica, dok istodobno nedostaje njih 236.000. Programom planiramo aktivaciju praznih i neuređenih stambenih jedinica u vlasništvu države, njih oko 1000, istaknuo je Bačić, a u ovom je trenutku u pripremi aktivacija 300-tinjak takvih stanova. Također, planira se i aktivacija stanova u vlasništvu fizičkih osoba.

Programom se razrađuje postupak provedbe javnih poziva za vlasnike i za najmoprimce, sustav bodovanja za uključivanje u Program, popis isprava koje zainteresirane osobe trebaju dostaviti javnopravnom tijelu, način utvrđivanja i provedbe lista reda prvenstva, način izračuna lokalno priuštive najamnine i dr.

Program će provoditi Agencija za pravni pomet i posredovanje nekretninama (APN). Agencija će, istaknuo je Bačić, u ime i za račun vlasnika stana brinuti o stanu cijelo vrijeme iznajmljivanja, vlasniku stana odmah će biti isplaćeno 60 posto ukupne najamnine za razdoblje najma, a nakon proteka polovice toga razdoblja preostalih 40 posto. Najmoprimci će, pak, plaćati priuštivu najamninu, a razliku između iznosa priuštive i medijalne najamnine za neku jedinicu lokalne samouprave osigurat će se iz državnog proračuna.

U saborsku proceduru Vlada je uputila konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima kojima se pojednostavljuje cijeli proces, a uvodi se i novi model stambenog zbrinjavanja otkupom neuseljivog stana u državnom vlasništvu i darovanjem građevnog materijala za popravak stana u zadnjoj etaži ili potkrovlju etažirane obiteljske kuće.

Ministar Bačić posebno je istaknuo da će na cijelom potpomognutom području najamnina u državni stanovima i državnim kućama iznositi 36 centi po četvornome metru „što je otprilike 15 do 20 puta jeftinije od medijalne cijene u toj jedinici lokalne samouprave”.

Detalji bodovanja za najmoprimce

Priuštiva najamnina plaća se APN-u i ona ne smije prelaziti 30 posto mjesečnih prihoda kućanstva, umanjeno za režijske troškove. Razliku do tržišne cijene pokriva država. Vlasnici stanova ostvaruju naknadu u visini lokalne medijalne najamnine, isplaćenu u dvije rate.

Primjerice, obitelj s ukupnim prihodima od 2000 eura za stan od 60 metara četvornih plaćala bi najam po formuli: prihodi × 0,30 − 2,50 €/m² = 600 – 150 (režije), što bi u konačnici iznosilo 450 eura mjesečno. Ako bi im prihodi rasli, rasla bi i najamnina, dok bi u slučaju smanjenja primanja obitelj imala pravo zatražiti korekciju. Razliku do iznosa koji dobiva vlasnik, nadoknadio bi APN.

APN će najmanje jednom godišnje od Porezne uprave prikupiti podatke o ukupnom dohotku u prethodnoj godini za najmoprimca i sve članove uže obitelji. Ako se najmoprimcu ili njegovim članovima uže obitelji povećaju neto prihodi za više od 15 posto godišnje, najmoprimac je obvezan APN obavijestiti o novom stanju prihoda u roku od 30 dana od dana povećanja prihoda.

Kriteriji za bodovanje 

Kriteriji za bodovanje kod prijave za najmoprimca su prihodi i broj članova uže obitelji najmoprimca, broj djece predškolske dobi i djece na redovitom školovanju, životna dob najmoprimca, stručna sprema, invaliditet najmoprimca ili člana njegove obitelji, prebivalište, potrebe za deficitarnim zanimanjima na području jedinice lokalne samouprave. Kada je riječ o bodovanju prihoda najmoprimca, ako oni iznose od jedne do jedne i pol minimalne plaće ostvaruju maksimalni broj bodova, njih 10.

Za prihode od jedne i pol do dvije minimalne plaće dobiva se 7 bodova, njih 5 ako su prihodi od dvije do tri minimalne plaće, 3 boda ako je riječ o prihodima od tri do četiri minimalne plaće, a ako su prihodi veći od 4 do 5 minimalnih plaća ostvaruje se 1 bod. Gradacija u bodovanju odnosi se i na broj članova uže obitelji. Ako je riječ o samcu, ta osoba dobiva 1 bod, a ako ima 5 i više članova ostvaruje maksimalnih 9 bodova. Dodatna dva boda mogu se dobiti ako je najmoprimac samohrani roditelj, posvojitelj ili ako je član jednoroditeljske obitelji. Za svako dijete najmoprimcu pripadaju 3 boda.

Kada je u pitanju utvrđeni stupanj i težina invaliditeta najmoprimca ili člana njegove uže obitelji 10 bodova dobiva se za dijete s teškoćama u razvoju, 8 bodova za 100 postotni invaliditet, 6 bodova za invaliditet ili oštećenje organizma od 80 do 100 posto, a za onaj od 50 do 80 posto – 4 boda. Dodatnih 8 bodova mogu ostvariti podnositelji zahtjeva ako su osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi, osobe do 30. godine života koje izlaze iz sustava socijalne i alternativne skrbi, djeca smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

Prema životnoj dobi najveći broj bodova, njih 12, ostvaruju najmoprimci od navršene 25. do navršene 45. godine života, 8 bodova dobivaju oni od 18. do 25. godine života, 6 bodova osobe od 45. do 55. godine, a oni iznad 55. godine imaju pravo na 4 boda. Jedinice lokalne samouprave mogu odrediti dvije kategorije deficitarnih zanimanja, pa se za prvu kategoriju može dobiti 8, a za drugu kategoriju 6 bodova. Pola boda dobiva se i za svaku godinu prebivanja na području jedinice lokalne samouprave u kojoj žele najam, ali ukupno najviše 10 bodova.

Prednost u odnosu na ostale najmoprimce u slučaju da imaju isti broj bodova imaju članovi obitelji ubijenih i nestalih hrvatskih branitelja, ratni vojni invalidi, dragovoljci i branitelji. Vlasnik nekretnine koju želi staviti u najam treba dokazati da je stan bio prazan dvije godine. Uz račune HEP-a kao dokaz uzimat će se i računi drugih operatera. Iznimke od dvije godine precizno će se urediti Zakonom o priuštivom stanovanju koji bi do kraja godine trebao ići u javno savjetovanje.

Naknada za najmodavce

Vlasnici nekretnina uključeni u Program priuštivog najma ostvaruju pravo na naknadu u visini lokalne medijalne najamnine. Ona se isplaćuje u dvije rate: 60 posto odmah nakon predaje nekretnine APN-u, a preostalih 40 posto nakon isteka polovice ugovorenog razdoblja.

Primjerice, za stan od 60 metara četvornih u Zagrebu s ugovorom na pet godina, medijalna najamnina iznosi 660 eura mjesečno. To je 7920 eura godišnje, odnosno 39.600 eura za pet godina. Prva isplata iznosila bi 23.760, a druga 15.840 eura. Ako se nekretnina ne nalazi u uporabljivom stanju, vlasnik se ugovorom obvezuje dovesti je u uporabljivo stanje u roku od šest mjeseci.

APN će nekretninu iznajmiti slobodnu od osoba i stvari, a iznimno sa stvarima koje služe za redovnu uporabu nekretnine pri čemu APN ne odgovara najmoprimcu za ispravnost stvari, izuzev kuhinjskih elemenata i uređaja bijele tehnike ako se nalaze u stambenoj nekretnini koja se daje u najam. Najmoprimac je dužan voditi brigu o stambenoj nekretnini koju koristi i provoditi tekuća održavanja, a što se detaljno razrađuje u ugovoru o najmu.

Ugovor o davanju stana na uporabu sklapa APN s vlasnikom, nakon odabira najmoprimca, dok se ugovor o najmu sklapa između APN-a i najmoprimca. APN pritom obavlja sve administrativne i tehničke poslove provedbe Programa i vodi bazu podataka o iskazima interesa i sklopljenim ugovorima. I za najmoprimce i za najmodavce APN će raspisivati javne pozive.