Udruge: Hrvatska godinama čeka na Nacionalni plan palijativne skrbi

"Ljudi nam umiru u boli, u patnji, gladni, u ranama i žedni. Svaki bi se čovjek trebao zapitati - moram li ja zaista ovako umrijeti", istaknula je  predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Vlasta Vučevac na konferenciji za novinare ispred Hrvatskog sabora, održanoj povodom Nacionalnog dana palijativne skrbi, 11. svibnja. Palijativna skrb definirana je zakonom, ali se ne provodi u praksi, upozorila je.

"Svaka je županija trebala osigurati palijativnu skrb, no neke su to olako shvatile", dodala je Vučevac. Po zakonu koordinatori bi se trebali nalaziti u domovima zdravlja, a mobilni timovi odlaziti u kućne posjete i pružati skrb na terenu. "To provode Vukovarska, Dubrovačka, Istarska, Zadarska, Varaždinska županija i Grad Zagreb, no gotovo ništa nije uspostavljeno u Bjelovarskoj županiji, vrlo malo u Koprivničkoj i Šibenskoj županiji".

Vučevac je upozorila i na mali interes osoblja da radi u palijativnoj skrbi, što je izuzetno psihički i fizički težak posao, koji nije dovoljno plaćen. U timovima su većinom samo liječnik i sestra, a nema psihologa, socijalnih radnika, fizioterapeuta i drugih stručnjaka.

"Palijativna skrb mora biti aktivna i kontinuiran dostupna, a to nema ni cijeli Grad Zagreb. Najbolji je u Zagrebu Dom zdravlja Istok, koji sad ugovara četvrti palijativni tim", rekla je Vučevac. Primijetila je i kako je danas palijativni bolesnik teret cijelom zdravstvenom sustavu, što se ne bi smjelo događati. 

"Svaki dom zdravlja morao bi imati minimalno dva palijativna tima, dostupna od 7 sati do 21 sat, s ugovorenom pripravnošću za vikende i blagdane, koja danas ne postoji", istaknula je. Smatra da bi to donijelo ogromne uštede zdravstvu, a posebno bi se očuvalo dostojanstvo umirućeg i zaštitila njegova obitelj.

Hrvatskoj između 26.000 i 46.000 palijativnih bolesnika

Na promjene je pozvala županije, Vladu, te posebno ministarstva zdravstva te socijalne skrbi, istaknuvši da domovi za starije nemaju palijativne timove. Predsjednica udruge volontera u palijativnoj skrbi La Verna Blaženka Eror Matić rekla je da je u cijeloj Hrvatskoj između 26.000 i 46.000 palijativnih bolesnika. Udruga djeluje na području Zagreba u kojemu ih je oko 4000.

"Potrebe rastu. Godine 2022. imali smo 200 korisnika, 2023. taj je broj porastao na 400, a 2024. preko 700 korisnika imamo samo u Zagrebu", rekla je Eror Matić. Iznijela je i podatak da oko 75 posto ljudi želi umrijeti kod kuće, u krugu obitelji, te poručila da ni obitelj ni umirući ne bi smjeli biti prepušteni sami sebi.

"Osim zdravstvenih problema, ti ljudi imaju i socijalne probleme, traže odgovore na psihološka i duhovna pitanja. Nije lako suočiti se sa smrću i neizlječivom bolešću", ustvrdila je predsjednica udruge La Verna. Ta udruga nudi podršku socijalnog radnika, psihoterapeuta, osobe za duhovna pitanja, a imaju i 50 volontera, educiranih za palijativnu skrb.

Petra Klasić iz udruge Krugovi istaknula je da se zalažu za žurno donošenje Nacionalnog plana razvoja palijativne skrbi, na što redovito poziva i pučka pravobraniteljica u svojim godišnjim izvješćima.