Ivana Kurtović Budja, voditeljica Odjela za dijalektologiju u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje naglasila je kako se ne poštuju prometna pravila, a kamoli ona o jeziku, a ovim bi se Zakonom mogla normirati takva komunikacija, navodi se u priopćenju Centra tolerancije u srijedu.
Jezikoslovac Ivo Žanić kaže kako je Zakon nepotreban, nije niti za niti protiv, ali smatra da nam ne treba nam Zakon u kojem se samo navode krupne riječi o čuvanju identiteta i nacionalnoj samobitnosti.
Velimir Piškorec, redoviti profesor na Katedri za njemački jezik Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, naveo je primjer Srbije koja svojim Zakonom o jeziku država potiče i subvencionira tvrtke u kojima se piše ćirilicom, a to drži ispravnim pristupom jer takvim odredbama štite svoje nasljeđe.
Zakonom se može puno napraviti i za lokalne govore kojih je u Hrvatskoj čak 30-ak nematerijalno kulturno dobro. "Kako bismo ih približili ljudima, osmislili smo Zvučni atlas hrvatskih govora, jer slušanjem lakše razumijemo te govore nego čitanjem. Uostalom, zvuk očarava, a jezik je upravo zvuk“, ustvrdio je Piškorec, jedan od inicijatora tog atlasa.
Govorna raznolikost očuvana je i kroz Zlatnu formulu hrvatskoga jezika ča-kaj-što, koja je ušla u Registar nematerijalnih kulturnih dobara kako bi se istaknulo da hrvatski jezik nije samo štokavština te kako bi se povezalo govore sva tri narječja. "Njome je i omogućeno da se govornici lokalnih govora koriste njima i u javnoj komunikaciji“, kazala je Kurtović Budja.
Tvrtko Zebec, znanstveni savjetnik u Institutu za etnologiju i folkloristiku, smatra kako nas jezik čini onim što jesmo, što je potvrdila i književnica Vera Grgac, ističući kako se nikad nije odrekla materinskog kajkavskog kojim govori i piše.
Tribina se održala u utorak u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u organizaciji Centra tolerancije, u okviru ciklusa "Snaga ljubavi", posljednjeg u nizu njih tri - prva dva bila su "Zašto se mrzimo“ i "Zašto nasilje“. Tribine su dosad imale više od dvije tisuće posjetitelja, izvijestila je ravnateljica Centra Nataša Popović.
ZAGREB, 10. rujna 2026. (Hina) - Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila paket zakonskih izmjena kojima se po prvi puta uvodi kazna doživotnog zatvora, definiraju nova kaznena djela protiv okoliša - ekocida i zlostavljanja životinja, ali i drastično pooštravaju kazne.
11.09.2026 08:30
VLADA Saboru upućene izmjene zakona, cilj povećati mirovinska prava branitelja
ZAGREB, 10. rujna 2026. (Hina) - Vlada je jučer utvrdila izmjene dvaju zakona kojima se povećavaju mirovinska prava branitelja i članova njihovih obitelji, rastu naknade za njegovatelje, uvodi dragovoljačka naknada te ukida umanjenje mirovina za djelatne vojne osobe, policijske i ovlaštene službene ...
11.09.2026 08:27
VLADA: U Sabor upućene porezne izmjene vezane uz umirovljenike, paušalce, marže...
ZAGREB, 10. rujna 2026. (Hina) - Vlada je u četvrtak u Sabor uputila prijedloge poreznih izmjena kojima se uvodi oporezivanje prekomjernih profitnih marži velikih i srednjih kompanija, a predviđaju se i promjene u oporezivanju mirovina, paušalnih obrta, kratkoročnog najma u turizmu te Zakona o PDV-u...
11.09.2026 08:22
VLADA: Cijene struje ostaju iste, novi paket mjera vrijedi 260 milijuna eura
ZAGREB, 10. rujna 2026. (Hina) - Vladin jedanaesti paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena vrijedi 260 milijuna eura, a zadržat će nepromijenjenima cijene električne energije te spriječiti povećanje cijena plina od 16 posto, poručio je između ostalog premijer Andrej Plenkovi...
11.09.2026 08:20
VLADA Glavinić imenovan glavnim državnim inspektorom
ZAGREB, 10. rujna 2026. (Hina) - Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je u četvrtak imenovala Tonćija Glavinića novim glavnim državnim inspektorom Državnog inspektorata te ga, radi odlaska na novu dužnost, razriješila dužnosti državnog tajnika u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i drža...
11.09.2026 08:08
BIS: uzlet umjetne inteligencije novi rizik za financijsku stabilnost
LONDON, 10. rujna 2026. (Hina/Reuters) - Procvat umjetne inteligencije stvara nove rizike za financijsku stabilnost, upozorio je čelnik Banke za međunarodna poravnanja (BIS) Pablo Hernandez de Cos, istaknuvši da kompanije, umjesto zaradom, sve više finaniciraju ulaganja dugom.
11.09.2026 08:05
Više ...