Simpozij Ženske kuće: Jedna od tri žene doživjet će fizičko ili seksualno nasilje

"Seksualno nasilje ne može biti tema koju sustavno zanemarujemo. Evaluacijsko izvješće GREVIO-a i hitne preporuke koje je uputio Odbor stranaka potpisnica Istanbulske konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji vezano za seksualno nasilje, nešto su što moramo shvatiti ozbiljno", poručila je koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula u ponedjeljak na simpoziju "Seksualno nasilje - preporuke GREVIO evaluacijskog izvješća i obaveze RH". Pri tome je istaknula kako su izvješća zaprimljena 2023. i da je Hrvatskoj preostalo još godinu dana do kada treba Odbor izvijestiti o poduzetim mjerama pa su željeli potaknuti raspravu o provedbi preporuka.

Ženska soba tako kao prioritet vidi razvoj dovoljnog broja specijaliziranih i rasprostranjenih službi za podršku žrtvama seksualnog nasilja, uključujući i specijalizirane organizacije i osnivanje centara za upućivanje žrtava seksualnog nasilja pri bolnicama. "Naglasak je na organiziranju sustava dugoročne pomoći i podrške za žrtve, ne samo u svrhu zaštite njihovog mentalnog zdravlja, nego i jer se tako povećava vjerojatnost prijavljivanja kaznenih djela protiv spolne slobode, koja spadaju među najteža kaznena djela koja se najmanje prijavljuju, ne samo u Hrvatskoj, nego u cijelom svijetu", poručila je Mamula.

Prema službenim podacima policije, od 2013. do 2024. u Hrvatskoj je prijavljeno 13.377 kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece te broj prijava ovih kaznenih djela raste, no Mamula je istaknula kako je broj prijava policiji nedovoljan u odnosu na stvarnu rasprostranjenost seksualnog nasilja i na to da je njihovo istraživanje pokazalo da više od 90 posto žrtava nije prijavilo nasilje.

Nadalje, Mamula je navela kako preporuke GREVIO-a govore kako je potrebno skratiti dugotrajne kaznene postupke, povećati izrečene kazne s obzirom na to da se izriču u donjoj trećini propisanog, te ukinuti rutinske olakotne okolnosti za počinitelje. Dodala je kako žrtve moraju imati pravo na naknadu štete i da su nužna obavezna osposobljavanja stručnih osoba u policiji, zdravstvu, socijalnoj skrbi i pravosuđu.

Mađerić: Važno osvješćivati da je svaki oblik nasilja neprihvatljiv

Državna tajnica u Ministarstvu rada i socijalne politike Margareta Mađerić na pitanje o nedostatku sustavne podrške i zaštite žena, naglasila je kako se kontinuirano unapređuje zakonodavni okvir kroz više zakona. Istaknula postojanje raznih programa, suradnju s nevladinim udrugama i lokalnom samoupravom, međuresorne nacionalne i županijske timove za borbu protiv nasilja i nasilja u obitelji financiranje skloništa i savjetovališta te edukacije stručnjaka. Pri tome je naglasila važnost osvješćivanja da je nasilje neprihvatljivo u svakom obliku - seksualno, međuvršnjačko, digitalno, obiteljsko.

Iako je naglasak konferencije bio na seksualnom nasilju, novinari su sudionice simpozija upitali i o povezanoj temi femicida s obzirom na dva nedavna tragična slučaja. Mađerić je izrazila sućut obiteljima tragično preminulih žena, istaknuvši kako su njihovi slučajevi pogodili sve. Također je naglasila važnost suradnje sustava socijalne skrbi i nadležnih tijela u prepoznavanju rizika nasilja u obitelji, a kao ključno navela je i poticanje da se svako nasilje prijavi kako bi nadležna tijela mogla djelovati.

Kučer: Od najmanjeg nasilja kreće spirala prema femicidu

Lorena Zec, psihologinja iz SOS Rijeka - centar za nenasilje i ljudska prava, koji je suorganizator simpozija, poručila je kako se svako i najmanje nasilje u partnerskom odnosu mora vrlo jasno kazniti. "Kao država moramo poslati poruku da je to nedozvoljivo zato što znamo da od toga kreće spirala koja završava s femicidom", upozorila je Zec, dodavši kako je potrebno sustavno educirati djecu i mlade o kvalitetnim partnerskim odnosima.

Mirjana Kučer, izvršna koordinatorica udruge Domine, koja je također suorganizator simpozija, istaknula je kako je tema seksualnog nasilja tema nasilja u društvu. "Ono što nam generalno nedostaje je odgovornost s jedne strane, a s druge strane povjerenje u žrtve koje se jednako vidi u radu sa žrtvama seksualnog nasilja i žrtvama općenito, a što nas nadovezuje na problem porasta brutalnog nasilja, odnosno femicida", istaknula je.

Kučer je poručila kako je vrijeme da netko u ovoj državi preuzme odgovornost za to i da nije dovoljno deklarativno imati sustav ako on ne funkcionira, naglasivši kako je potrebno mijenjati sustav tako da svi prihvate da je nasilje rodno utemeljeno i bolje međusektorski surađivati. Mamula je pak situaciju u Hrvatskoj opisala kao alarmantnu po pitanju broja femicida i drugih oblika nasilja nad ženama s obzirom na retradicionalizaciju društva i stavovima koji krivnju prebacuju na žrtve.