Sabor potvrdio Vlajčića za novog ministra poljoprivrede

Uz negodovanje oporbe koja je svoje protivljenje radu Vlade, osim pritišćući crveni gumb tijekom glasanja za novog ministra, iskazala i uoči glasanja u zahtjevima za stankom - David Vlajčić iz redova Domovinskog pokreta dobio je dovoljno glasova podrške te je izglasan za novog ministra.

Za Vlajčića, koji je do ovog imenovanja obnašao funkciju državnog tajnika u Ministarstvu graditeljstva, glasalo je 76 zastupnika tanke vladajuće većine u koju se kao presudna 76. ruka svrstao i Dabro. 'Protiv' je glasalo 66 oporbenih zastupnika.

"Prisežem da ću dužnost člana Vlade savjesno i časno obnašati, poštivati Ustav, zakone i pravni poredak te se zalagati za svekoliki napredak RH", pročitao je tekst prisege predsjednik Sabora Gordan Jandroković, a Vlajčić i prisegnuo na novu dužnost. 

Iako je Sabor o novom ministru trebao glasati još 31. siječnja, dan nakon što je prošao saslušanje pred Odborom za poljoprivredu, predsjednik Sabora Gordan Jandroković odgodio ga je zbog smrtnog slučaja u obitelji HDZ-ove zastupnice Branke Juričev Martinčev jer bez nje ne bi postojala vladajuća većina od 76 'ruku' potrebnih za izglasavanje novog člana Vlade.

I bivši ministar Josip Dabro (DP) koji je dao ostavku zbog objavljene snimke pucanja iz pištolja kroz prozor automobila u pokretu, prilikom povratka u saborske klupe postavio je zahtjev kako će novog ministra i stranačkog kolegu u DP-u podržat samo ako se smijeni HDZ-ova Nediljka Dujića s čela Uprave Hrvatskih šuma.

U međuvremenu su zastupnici otišli na jednotjednu stanku, dogovorenu još početkom godine na Predsjedništvu Sabora i predviđenu za terenski rad, a Vlada je u to vrijeme smijenila, ne samo Dujića, nego i preostalu dvojicu članova Uprave Hrvatskih šuma.

Danas o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

Hrvatski sabor će danas po hitnom postupku raspraviti izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima se od 1. ožujka udvostručuje jednokratna naknada za novorođeno dijete, povećava limit naknade tijekom korištenja roditeljskog dopusta te produžuje očinski dopust.

Od 1. ožujka udvostručit će se iznos jednokratne naknade za novorođeno dijete s 309 na 618 eura, a limit naknade roditeljskog dopusta u trajanju šest mjeseci za jedno ili dvoje djece ako ga koristi jedan roditelj ili osam mjeseci ako ga koriste oba, povećava se s 995 na 3000 eura neto do prve godine djetetova života.

To znači da će roditelji tijekom cijelog dopusta primati punu plaću ako se radi o plaći do 3000 eura. U preostalom vremenskom dijelu roditeljskog dopusta, koji se odnosi na roditelje blizanaca, troje ili više djece, od prve do treće godine djetetova života limit se diže s dosadašnjih 551 na 803 eura. 

Naknada za roditeljski dopust za roditelje koji rade na pola radnog vremena do prve godine djetetova života povećava se s 485 na 971 euro, a za one od prve do treće godine djetetova života za blizance, treće i svako sljedeće dijete na 600 eura. 

Povećava se i naknada za roditeljski dopust radi pojačane njege djeteta do treće godine života za pola radnog vremena s 552 na 701, roditeljima djece s težim smetnjama u razvoju do osme godine djetetova života na 803 eura, a za zaposlene i samozaposlene roditelje na minimalnoj plaći s 309 na 701 euro za puno radno vrijeme, odnosno na 503 eura za nepuno radno vrijeme.

Pred zastupnicima će se naći i izmjene i dopune Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske koje se donose radi usklađivanja sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, s obzirom na novoustrojeno Ministarstvo demografije i useljeništva.

Ono je, naime, preuzelo dio poslova iz djelokruga Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a odnose se na stvaranje uvjeta za povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva u Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život države.

Zastupnici će raspraviti i konačni prijedlog Zakona o energetskoj učinkovitosti, koji se usklađuje s izmjenama regulatornog okvira EU. Izmjenama Zakona uvode se novi ciljevi vezani uz energetsku učinkovitost do 2030. godine, čime se postupno povećavaju godišnje stope obveze uštede energije.  

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da se smanjenje potrošnje energije provodi mjerama za povećanje energetske učinkovitosti, a nove uštede energije više ne mogu biti rezultat uvođenja novih tehnologija za direktno izgaranje fosilnih goriva.