Sabor: Oporba kritizirala Vladinu skrb za najranjivije

Zastupnica SDP-a Sabina Glasovac upitala je ministra rada i socijalne politike Alena Ružića može li najranjivijima u društvu ponuditi išta osim, kako je rekla, "beskonačnih lista čekanja".

Glasovac je pritom citirala Ružićevu izjavu nakon što je Vlada donijela odluku o naknadi od tri eura za sat osobne asistencije da nije njegovo da pojedinci budu zadovoljni, nego da sustav funkcionira. Upitala ga je funkcionira li sustav ako, prema njezinim navodima, 20 tisuća osoba s invaliditetom čeka osobnog asistenta, ako se roditeljima s tri eura kompenzira skrb za djecu za vrijeme dok nisu imala osobnog asistenta, ako se i do deset godina čeka na mjesto u domu za umirovljenike i ako građani moraju plaćati troškove nakon presuda da je nezakonito otpuštao radnike u bolnici. 

„Možete li najranjivijima u našem društvu ponuditi bilo što drugo osim beskonačnih lista čekanja?”, pitala je Glasovac ministra.

Ružić: U Hrvatskoj ima 6700 osobnih asistenata

Ružić je odgovorio da se njezin istup temelji na nizu netočnih podataka,  ocijenivši ga "populističkim pozorištem". Kazao je da u Hrvatskoj ima 6700 osobnih asistenata te da je trenutno 2006 zahtjeva, od kojih je 1900 u aktivnoj obradi, a svi ostali su u fazi odobravanja. "Osobna asistencija je pitanje kojim se vrlo aktivno bavimo i osiguravamo prava našim korisnicima”, poručio je.

Istaknuo je  i da je za inkluzivni dodatak gotovo udvostručeno vrijeme i broj vještačenja te da je Vlada na inkluzivne dodatke potrošila gotovo 2,4 milijarde eura.

Na Ružićev odgovor Glasovac je konstatirala da je nije demantirao, nego, upravo suprotno, potvrdio njezine navode.

HNS-ov Predrag Štromar pitao je ministra prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića o provedbi programa subvencioniranja ugradnje dizala u višestambene zgrade, odnosno za koliko je od 480 prijavljenih zgrada osigurano financiranje.

Bačić: Za ovu godinu osigurana dva milijuna eura za ugradnju dizala 

Bačić je rekao da se na javni poziv javilo 480 zgrada, više od očekivanog, a prosječni trošak ugradnje dizala iznosi 115 tisuća eura, pri čemu će država financirati trećinu troška. Dodao je da se na taj poziv javilo više od 20 jedinica lokalne samouprave, koje se također imaju namjeru uključiti u taj program i sufinancirati ugradnju dizala.

Za ovu su  godinu osigurana dva milijuna eura, dok je za realizaciju projekta za svih 480 zgrada potrebno oko 15 milijuna eura, rekao je Bačić, izrazivši nadu da će se sredstva osigurati do kraja ove i u idućoj godini. Najavio je i novi javni poziv sljedeće godine.

Na upit HDZ-ova Ivana Dabe o tijeku sanacije ilegalnog opasnog otpada u Gospiću, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković ponovila je sve konkretne mjere i postupke koje je Vlada poduzela, istaknuvši da će Vlada, Ministarstvo i Fond učiniti sve da otpad iz Gospića što prije ode i bude adekvatno zbrinut.

Sanda Livia Maduna iz HDZ-a podsjetila je kako se izdvaja pet posto BDP-a za znanost i obrazovanje te zapitala što je s jednim od ključnih ciljeva Vladina programa, uvođenjem jednosmjenske nastave.

Fuchs: Broj novih učionica povećat će se za 2273

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs kazao je kako je u tijeku veliki investicijski ciklus u obrazovnu infrastrukturu.  „Cilj Vlade je bio da do 2030. godine svako dijete ima mjesto u vrtiću, no najvjerojatnije ćemo ga ostvariti krajem 2028., a gotovo sigurno u 2029. godini”, poručio je.

Broj novih učionica povećat će se za 2273, a ukupna vrijednost projekta premašit će dvije milijarde eura, što bi trebalo povećati udio učenika koji nastavu pohađaju u jednoj smjeni na 84 posto, rekao je Fuchs.

Dodao je da oko osam posto škola neće moći raditi u jednoj smjeni, i to uglavnom u Zagrebu jer nisu stvoreni preduvjeti i gdje od 47 tisuća, 35 tisuća učenika pohađa nastavu u dvije smjene.

Nezavisnom manjinskom zastupniku Arminu Hodžiću ministar prometa i infrastrukture Oleg Butković odgovorio je da će se osigurati sredstva za asfaltiranje nerazvrstanih cesta u Gunji, Topuskom, Vojniću i Cetingradu te da se početak radova očekuje iduće godine.