Sabor: Novi Zakon donosi veću zaštitu potrošača kod poslovanja s bankama

Predmet predloženog zakona su uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Hrvatskoj, uvjeti pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Hrvatske mogu pružati bankovne ili financijske usluge, supervizija poslovanja kreditnih institucija, te zaštita potrošača, kazala je državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić.

Uvodi se kategorizacija rizičnih i manje rizičnih podružnica iz treće zemlje 

Kao jednu od najvažnijih promjena navela je uvođenje jedinstvenih pravila za podružnice koje je osnovala kreditna institucija iz treće zemlje radi pružanja bankovnih usluga u državi članici EU. Uvodi se kategorizacija rizičnih i manje rizičnih podružnica iz treće zemlje, kazala je.

Predlažu se i dorade koje se tiču zaštite potrošača, jasnije su propisane obveze kreditne institucije u vezi s pružanjem  predugovornih informacija ugovaranja usluga, objave i redovitog ažuriranja parametara promjenjive stope i dostave godišnjih obavijesti. Osim toga, kreditnim se institucijama uvodi obveza da izrade i Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) dostave interne metodologije utvrđivanja strukture naknada za sve usluge koje imaju u ponudi za potrošače.

Banke će biti dužne građanima dati jasne, razumljivije i usporedive informacije

Zakon donosi stvarnu zaštitu potrošača, banke će biti dužne građanima dati jasne, razumljivije i usporedive informacije prije nego potpišu ugovor, nestaju sitna slova iz ugovora i potrošač će morati znati što potpisuje, koliki je rizik i koliko i što plaća, istaknuo je HDZ-ov zastupnik Ante Babić.

I SDP-ov Boris Lalovac izdvojio je dio koji se odnosi na zaštitu potrošača, odnosno propisuje koje informacije potrošačima banke moraju pružati, na koji način se mora komunicirati i slično. Jednom godišnje banka je dužna dostaviti potrošačima popis plaćenih naknada, morat će obavijestiti potrošača i o prodaji dugova agenciji za naplatu dugova, odnosno o promjeni vjerovnika, te o stanju ukupnog dugovanja na dan promjene, rekao je Lalovac.

Mostov zastupnik Božo Petrov (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića) smatra da bi javno trebalo objaviti standardiziranu i usporedivu tablicu svih naknada svih banaka u Hrvatskoj kako bi građani mogli birati banku na temelju činjenica, a ne reklama. Traži i objavu mjesečnog semafora prigovora građana za svaku banku, kao i javnu objavu postupanja Hrvatske narodne banke na nepravilnosti.

Damir Barbir (Centar) i Dalibor Paus (IDS) naglasili su pak potrebu većeg plasmana banaka prema mikro i malim poduzetnicima, odnosno proizvodnim gospodarskim djelatnostima. „Banke u Hrvatskoj ostvaruju ogromne profite, no oni ne proizlaze iz ulaganja u razvoj, inovacije ili proizvodnju, nego prije svega iz mehanizama monetarne politike, iz kamata za sredstvima kod središnje banke, iz kredita građanima i bankarskih naknada”, kazao je IDS-ov Paus.

Sabor: Zakonima se dodatno štite ulagatelji na tržištu kapitala

Vladajući i oporba podržali su u utorak u Saboru izmjene zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom te o alternativnim investicijskim fondovima kojima se dodatno prenose nove direktive EU te štite ulagatelji, pozvavši građane da ulažu samo u zakonita financijska tržišta.

Izmjene zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, te o alternativnim investicijskim fondovima zajedno čine zakonodavni paket kojima je cilj regulatorno rasterećenje hrvatskog tržišta investicijskih fondova, u skladu s pravnom stečevinom EU, rekla je državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić.

Istaknula je da se izmjenama tih zakona povećava i učinkovitost, fleksibilnost i konkurentnost investicijskih fondova te dodatno štite ulagatelji i osigurava veća transparentnost tržišta kapitala. Uz to izmjene se provode radi usklađivanja s Direktivom (EU) o uspostavi i funkcioniranju jedinstvene europske pristupne točke (ESAP) za centralizirani pristup financijskim i nefinancijskim informacijama relevantnim za tržište kapitala i održivost.

"Cilj ESAP-a je povećati transparentnost i atraktivnost tržišta kapitala EU kroz digitalizaciju i besplatan pristup svim ključnim podacima na jednom mjestu", rekla je državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić. Pojasnila je i da se projekt ESAP provodi u tri faze - prva započinje u srpnju 2026., druga u siječnju 2028. a treća u siječnju 2030.

HANFA nadležna za prikupljanje i dostavu informacija dostupnih putem ESAP-a

Rogić Lugarić je kazala i da je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) određena kao nadležno tijelo za prikupljanje i dostavu informacija dostupnih putem ESAP-a. Vezano uz izmjene Zakona o alternativnim investicijskim fondovima (AIF) ukida se kategorija malih upravitelja alternativnim investicijskim fondovima koji su podlijegali obvezi ishođenja odobrenja za rad od strane HANFA-e te se uvodi režim registriranih AIF-ova. Uz to, predviđena su i dodatna rasterećenja za srednje AIF-ove te liberaliziraju upravljački uvjeti i slično.

Lalovac (SDP): Ne nasjedati na poruke putem društvenih mreža ili na mobitele o atraktivnim ulaganjima

SDP-ov Boris Lalovac upozorio je da građani dobivaju putem društvenih mreža ili na mobitele dobivaju poruke o atraktivnim ulaganjima i vrlo visokim prinosima - koji su veći od onih sa tržišta kapitala, ali to nije ništa drugo nego prevara. Stoga je pozvao građane da ne ulažu mimo zakonskih financijskih fondova. Lalovac je kazao i da je samo tri posto financijske imovine hrvatskih građana uloženo u otvorene investicijske fondove. 

Naveo je i da otvoreni investicijski fondovi imaju povećanje aktive koja neto iznosi 3,8 milijardi eura, što predstavlja oko 1000 eura po glavi stanovnika. Napominjući kako izmjene zakona donose nekoliko dobrih koraka Božo Petrov (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića) upozorio je da je 2022. godine visoko pozicionirani zaposlenik HANFA-e uhvaćen kako trguje dionicama jednog zatvorenog alternativnog investicijskog fonda i iskorištavao povjerljive informacije. Također, kaže Petrov, iste godine je i 40-tak zaposlenika HNB-a iskorištavalo podatke koje su primali na temelju poslova za koji su bili plaćeni kako bi stjecali osobnu korist.

Stoga se zalaže za puno jače kontrolne mehanizme. Izmjene zakona podržala je i Marijana Puljak (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) rekavši kako i dalje ostaje pitanje hoće li građani imati povjerenje u sustav koji se često mijenja. Smatra da naše tržište kapitala ne 'pati' zbog nedostatka propisa već zbog nedostatka povjerenje. HANFA mora imati aktivnu ulogu a ne samo formalnu te mora proaktivno objavljivati podatke o ulaganjima, naknadama i rizicima, poručila je.