Sabor izmijenio Zakon o provjeri stranih ulaganja

Njegovim donošenjem ispunjen je jedan od kriterija za pristup Hrvatske OECD-u te se u hrvatsko zakonodavstvo transponira EU uredba. Zakonom se osniva i Povjerenstvo za provjeru stranih ulaganja koja dolaze iz trećih zemalja, čija je uloga utvrditi obveznike, one pravne osobe na koje strano ulaganje utječe ili može utjecati na nacionalnu sigurnost, a odnosi se na ulaganja povezana s kritičnim infrastrukturama, opskrbom kritičnim resursima, pristupom osjetljivim informacijama, komunikacijskom i izbornom infrastrukturom, kao i područje medija. Također, provjeravaju se strana ulaganja i na sve vrste koncesija.

Po hitnom postupku izmijenjen je i Zakon o lijekovima kojim se uvodi obveza redovitog izvještavanja o zalihama lijekova na svim razinama, od proizvođača i veleprodaja do ljekarni. 

Agencija i ministarstvo u realnom vremenu će pratiti zalihe lijekova radi sprečavanja nestašice

Tako će Agencija za lijekove i medicinske proizvode i Ministarstvo zdravstva će u realnom vremenu pratiti sve zalihe lijekova radi sprečavanja nestašice. Zakonom je uvedena obveza redovitog izvještavanja o zalihama lijekova na svim razinama, od proizvođača i veleprodaja do ljekarni, radi sprečavanja nestašica i osiguravanja redovite opskrbe. Oni sada moraju upisivati sve potrebne podatke kako bi se na vrijeme moglo reagirati.

Sabor je donio i Zakon o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode kojim se u naše zakonodavstvo prenosi Uredba EU kojom se uspostavlja jedinstveni sustav zaštite na razini EU za oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode kao jedno od prava intelektualnog vlasništva. 

Na razini EU-a do sada je postojao jedinstveni sustav zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne i prehrambene proizvode, vina i jaka alkoholna pića, no ne i za zaštitu takvih oznaka za druge vrste proizvoda, kao što su primjerice tradicionalni obrtnički proizvodi. Za obrtničke i industrijske proizvode, Hrvatska i dio država članica imali su posebne nacionalne sustave zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla, no oni se razlikovali po opsegu i nisu pružali zaštitu izvan nacionalnog državnog područja. Ta EU uredba u cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama, od 1. prosinca 2025.

Odbijen prijedlog dijela oporbenih zastupnika da Vlada izjavi rezervaciju na stjecanje poljoprivrednog zemljišta

Zbog pristupanja OECD-u Sabor je dopunio Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojom je ukinut uvjet reciprociteta u slučajevima kada poljoprivredno zemljište nasljeđuju pravne i fizičke osobe iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija OECD-a. Sada vlasnici poljoprivrednog zemljišta ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom i posebnim propisom nije drukčije određeno.

Iznimno, takve osobe mogu stjecati pravo vlasništva nasljeđivanjem uz uvjet reciprociteta. Odbijen je prijedlog zaključka klubova zastupnika Možemo!, SDP-a, HSS-a, Glasa i DOSiP-a te IDS-a, PGS-a, Unije Kvarnera i PIP-a i SDSS-a kojim bi se Vlada obvezala da u procesu pristupanja OECD-u, odnosno Kodeksu o liberalizaciji kretanja kapitala izjavi rezervaciju na svaki oblik stjecanja poljoprivrednog i šumskog zemljišta, uključujući i stjecanje nasljeđivanjem.

Sabor je prihvatio i nekoliko izvješća među kojima  su izvješće o radu policije u 2024. te godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2024.

Sabor izmijenio državni proračun za 2025. godinu

Rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna, koji je predložila Vlada, većinom glasova u petak je podržao Hrvatski sabor, ukupni proračunski prihodi povećavaju se za 30 milijuna eura, a rashodi smanjuju za 223 milijuna eura, te iznose 33 milijarde, odnosno 36,8 milijardi eura.

Nakon Vlade, i Sabor je prihvatio amandman Magdalene Komes (HDZ) vrijedan milijun eura, a namijenjen izgradnji i opremanju Ekonomske škole Sisak. Oporba rebalansom nije bila zadovoljna što je pokazala i podnošenjem 52 amandmana, tražeći da država za neke stavke izdvoji više sredstava, a neke 'sreže'.

Vlada, a ni Sabor nisu se s time suglasili, pa su sve oporbene amandmane odbili. Komes, jedina zastupnica saborske većine koja je podnijela amandman, objasnila je kako je Ekonomska škola Sisak, za koju se zauzela, do katastrofalnog potresa 29. prosinca 2020. bila smještena u zgradi OŠ Ivana Kukuljevića te kako je njen osnivač, Grad Sisak, obavijestio Sisačko-moslavačku županiju, koja je osnivač Ekonomske škole, da će trebati cijelu zgradu za uvođenje nastave u jednoj smjeni.

Ekonomska škola ostala je bez prostora, pa je županija počela graditi na novoj lokaciji, a milijun eura dobro će joj doći za uređenje i opremanje škole. Vlada je ranije objasnila kako je cilj rebalansa uskladiti proračunske stavke s odlukama koje su se donosile nakon donošenja samog proračuna, a kojima je osigurano više od milijardu eura za građane i umirovljenike, u vidu povećanja mirovina, izdvajanja za plaće, socijalne i porodiljne naknade. Za rebalans, odnosno izmjene državnoga proračuna, glasovala je većina zastupnika, njih 76, od glasovanja se suzdržalo troje zastupnika, a 49 ih je bilo protiv.

Sabor prihvatio premijerovo Godišnje izvješće Vlade

Hrvatski sabor u petak je većinom glasova prihvatio Godišnje izvješće Vlade, te mjere Vlade iznesene u Izvješću koje mu je prošli tjedan podnio premijer Andrej Plenković poručivši pritom kako su nastavak rasta i podizanja standarda među glavnim ciljevima Vlade u idućem razdoblju. U budućnosti nas očekuju ogromni izazovi, sigurnosni, energetski i ostali, vodit ćemo računa da građanima osiguramo sigurnost, nastavimo rast plaća, mirovina i životnog standarda, suzbijamo inflaciju i nejednakost, poručio je tom prigodom premijer.

Oporbi, koja je oštro kritizirala njegovo Izvješće, a time i ono što Vlada radi, uzvratio je kako se Hrvatska ne vodi pesimizmom, nego povjerenjem i odgovornošću. Premijer se pohvalio kako hrvatsko gospodarstvo raste 18 uzastopnih kvartala, a nezaposlenost je na povijesno niskoj razini. Dok smo 2016., na početku prvog mandata, na jednu nezaposlenu osobu imali četiri zaposlena, danas je omjer 1:23, istaknuo je. Pohvalio se i kako je prvi put u povijesti Hrvatske inozemni dug države manji od ukupne štednje građana i poduzeća u bankama.

Najavio je i kako se za ovu godinu očekuje gospodarski rast na godišnjoj razini od 3,3 posto te dodao kako će ulazak Hrvatske u OECD iduće godine biti nova potvrda gospodarskog, političkog i društvenog sazrijevanja. Složio se s tvrdnjama da u Hrvatskoj postoji problem inflatornih pritisaka kazavši da očekuje puno snažniju i veću ulogu Hrvatske narodne banke. Kao drugi problem izdvojio je priuštivo stanovanje za mlade, naglasivši da su u Vladi svjesni tog problema i da na tome rade. Najavio je daljnji rad na poreznoj reformi te donošenje Zakona o starijim osobama do kraja mandata, kako bi se cjelovito uredila prava i usluge treće dobi.