Dok se u Saboru raspravlja i glasuje o izmjenama zakona koji će imati veliki utjecaj na brojne građane, Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonu o obrani, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter i predsjednica udruge Projekt građanskih prava (PGP) Sisak Milana Kreća, upozoravaju na niz slučajeva u kojima su izostala obrazloženja ili prihvaćanje i argumentiranih komentara.
"Javna savjetovanja su u teoriji izvrsna stvar, ali u praksi prečesto ostaje dojam da su odrađena tek reda radi", ističe pravobraniteljica, čiji ured godinama aktivno sudjeluje u e-savjetovanjima.
Četiri od deset komentara bez odgovora
Prema njezinim podacima, tijekom 2024. godine čak 42 posto komentara nije dobilo odgovor ili je odgovoreno tek s formulacijom da je komentar primljen na znanje. Na sličnu situaciju ukazuje i PGP Sisak, koji za Hinu navodi kako komentari koji sadržavaju analize i konkretne prijedloge u pravilu ne budu prihvaćeni ili ostaju bez odgovora.
"Na temelju našeg iskustva, mehanizam je u praksi neučinkovit. Formalno postoji, no najčešće ne daje rezultate", navodi predsjednica udruge Milana Kreća. Primjeri iz prakse pokazuju da izostanak uvažavanja komentara može imati posljedice za građane.
Pučka pravobraniteljica navodi da je u savjetovanju o Zakonu o socijalnoj skrbi upozoravala kako bi zabilježba tražbine na jedinoj nekretnini mogla obeshrabriti korisnike socijalne pomoći. "Upozorila sam da će građani odustajati od zajamčene minimalne naknade iz straha da će izgubiti dom. Unatoč tome, zakon je donesen, a kasnije se pokazalo da je najmanje 530 osoba doista odustalo", ističe Šimonović Einwalter.
Slično se dogodilo i sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, kada je zbog obveze javljanja oko prava korištenja osiguranja uvedena obveza osobnog dolaska u HZZO svaka tri mjeseca. Pravobraniteljica je upozoravala da bi to moglo izazvati poteškoće za starije, kronične bolesnike i druge građane, no prijedlog nije bio prihvaćen. "Nakon što su brojni građani izgubili pravo na osiguranje, sada se izmjenama predlažu izuzeci. To je korak naprijed, ali šteta je već učinjena", kaže.
Dijalog koji izostaje i problemi u provedbi
Način na koji se odgovara na komentare dodatno otežava povjerenje u proces, ističe Kreća. "Najčešće se komentari odbijaju bez obrazloženja, čak i kada su detaljni i pravno utemeljeni. Postupak se često svodi na formalno zadovoljenje obveze", pojašnjava. PGP Sisak također upozorava i na tehnička ograničenja.
Od svibnja ove godine pravne osobe mogu davati komentare samo preko ovlaštene osobe registrirane u sustavu e-Građani. To je, kako navode, nepotrebno administrativno opterećenje, osobito za organizacije koje imaju više zaposlenika s različitim područjima stručnosti.
Iz PGP-a napominju da se savjetovanja ponekad otvaraju usred ljetnih mjeseci, kada je manja mogućnost sudjelovanja, ili da traju znatno kraće od zakonom predviđenih 30 dana. "Bilo je slučajeva savjetovanja otvorenih na svega sedam dana", upozoravaju. Kao najveći nedostatak ističu neobrazloženo neprihvaćanje komentara te ističu da bi, ako nema pravne ili praktične vrijednosti, odgovor primljeno na znanje trebalo preispitati.
Udruga predlaže i dulje trajanje savjetovanja za opsežne propise, jasniji sustav odgovaranja, te mogućnost interakcije između predlagatelja zakona i komentatora.
Potencijal koji još nije iskorišten
U svojim preporukama za 2024. godinu, pučka pravobraniteljica predložila je veću transparentnost u sastavu radnih skupina, jasne kriterije za njihovo formiranje i obvezno obrazlaganje svih odbijenih komentara.
"Na probleme izostanka objašnjenja i trajanja savjetovanja, odnose se i preporuke iz Izvješća za 2024. godinu, koje sam uputila svim stručnim nositeljima savjetovanja s javnošću. Preporučila sam i da objavljuju sastav radne skupine koja je izradila nacrt propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta, što je pitanje transparentnosti i važno za povjerenje javnosti", kaže Šimonović Einwalter.
I konačno, dodaje, preporuka je i Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, da propiše kriterije za osnivanje radnih skupina za izradu nacrta propisa, općih akata i drugih dokumenata, kao i za odlučivanje o njihovom sastavu. Također naglašava potrebu za većim uključivanjem građana koji nemaju digitalni pristup, jer se trenutačni sustav najčešće temelji na online platformi.
Zaključno, sugovornice ističu kako je temeljni cilj javnih savjetovanja poboljšati kvalitetu propisa kroz otvoren dijalog. No da bi taj cilj bio ostvaren, potrebno je više od objave nacrta, potrebna je volja da se komentari čuju, razmotre i uvaže, poručuju.
Pučka pravobraniteljica: Zakoni kojima se uvodi vojna obuka su neprecizni
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ocijenila je u petak da je paket obrambenih zakona kojim se uvodi temeljna vojna obuka i civilno služenje vojnog roka nedovoljno precizan, posebice odredbe oko priziva savjesti i prednosti kod zapošljavanja onih koji se odluče za obuku.
Pučka pravobraniteljica je nakon sjednice saborskog Odbora za obranu izrazila nadu da će se to popraviti do drugog saborskog čitanja. Zakonskim prijedlozima koji se tiču obrane i služenja u oružanim snagama uvode se velike promjene koje se odnose na velik broj mladih ljudi. Upravo zato, oni moraju imati punu informaciju i znati što slijedi, a to iz ovog prijedloga nije jasno, izjavila je Šimonović Einwalter.
Posebno nejasnim smatra modele koji se odnose na civilno služenje. To se, kazala je, tek treba urediti pravilnikom koji će donijeti ministar unutarnjih poslova i Vladinim uredbama. Drugim riječima, o tome neće odlučivati Sabor niti će biti javne rasprave. Nejasan je, tvrdi, i sam postupak.
U odnosu na ranija rješenja, sada se uvodi velika promjena - podnosit će se zahtjev koji mora sadržavati uvjerljivo obrazloženje priziva savjesti, a da nitko ne zna što to točno znači jer je riječ o novom pravnom standardu, ističe Šimonović Einwalter. Dodaje da je za civilno služenje ranije bilo nadležno Ministarstvo socijalne skrbi, sada će biti Ministarstvo unutarnjih poslova, a tražit će se i mišljenje Ministarstva obrane. Zašto i u kojem smislu, ostaje nejasno, tvrdi pučka pravobraniteljica.
Što se tiče pitanja prednosti kod zapošljavanja u državnim i javnim službama, Šimonović Einwalter ističe da je to pitanje puno kompleksnije nego ga mnogi žele predstaviti. "Puno je tu neodgovorenih pitanja - kako postaviti jasnu granicu između onoga što je legitimno da se nekoga motivira za temeljnu vojnu obuku, a što je diskriminatorno u odnosu na sve ostale. Što je primjerice sa situacijom ako za isto mjesto jave osobe koje ostvaruju pravo na temelju invaliditeta, ako je dijete branitelja i ako je osoba prošla temeljnu vojnu obuku", navela je Šimonović Einwalter.
Podsjetila je da je Zakon o obrani zakon određene pravne snage, no iznad njega je Zakon o suzbijanju diskriminacije, europsko pravo i međunarodni ugovori, a onda na kraju i Ustav. Nema ništa protiv beneficija kod zapošljavanja, to su uvodile, kaže, i druge zemlje. No modeli su različiti, a hrvatski primjer je teško uspoređivati jer je primjerice u odnosu na neke druge europske države, temeljna vojna obuka kratka i traje dva mjeseca.
Zbog mladih ljudi koje se ovi zakonski prijedlozi tiču, treba od početka što preciznije i temeljitije urediti sve detalje, rekla je pučka pravobraniteljica dodajući da zakonski prijedlog ne predviđa mogućnost žalbe nego će se čekati praksa Visokog upravnog suda.