Povjerenstvo za fiskalnu politiku preporučilo Vladi jaču kontrolu rashoda

Stajalište povjerenstva o izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske te izvanproračunskih korisnika za 2026. godinu doneseno je na njegovoj 18. sjednici, priopćeno je.

“Glavna je preporuka Povjerenstva Vladi RH da tijekom preostalog dijela 2026. godine pojača kontrolu rashoda i poduzme potrebne mjere kako bi se njihovo kretanje uskladilo s utvrđenom fiskalnom putanjom”, navodi se.

Dodatno se naglašava potreba za snažnijom fiskalnom konsolidacijom te prilagodbom smjera fiskalne politike radi jačanja otpornosti javnih financija, povećanja učinkovitosti javne potrošnje i dosljednog poštovanja srednjoročnih fiskalnih obveza.

Iako je domaće gospodarstvo u prvoj polovici 2026. godine zadržalo otpornost i ostvarilo realni rast BDP-a od 1,9 posto, fiskalno povjerenstvo je ocijenilo da niz pokazatelja upućuje na usporavanje gospodarske aktivnosti, stagnaciju zaposlenosti, sporiji rast realnih dohodaka i ustrajnost inflacijskih pritisaka.

Takva kretanja, dodaje se, dodatno naglašavaju izazove povezane s očuvanjem kupovne moći stanovništva, konkurentnosti proizvodnog sektora i dugoročne održivosti javnih financija.

Slabija potrošnja mogla bi ograničiti ostvarenje planiranih proračunskih prihoda

Povjerenstvo smatra da rebalans sam po sebi ne otklanja strukturne izazove javnih financija, osobito potrebu za dugoročnim usklađivanjem prihoda i rashoda, povećanjem učinkovitosti javne potrošnje i očuvanjem fiskalnog prostora za buduća razvojna ulaganja.

Prema ocjeni povjerenstva, dok se povećanje planiranih prihoda u znatnoj mjeri oslanja na porezne prihode povezane s potrošnjom i ukupnom gospodarskom aktivnošću, istodobno je povećanje rashoda ponajprije povezano s višim i nefleksibilnim rashodima za mirovine, plaće i socijalne naknade.

“Usporavanje gospodarskog rasta ili slabija dinamika potrošnje stoga bi mogli ograničiti ostvarenje planiranih prihoda i dodatno otežati izvršenje proračuna“, navodi se u stajalištu.

Unatoč smanjenju planiranog manjka državnog proračuna za 108 milijuna eura, dodaje se, ukupni rashodi i dalje premašuju prihode za približno četiri milijarde eura, a istodobno se planirani manjak opće države prema metodologiji ESA 2010 povećava za 78 milijuna eura.

Stoga učinak rebalansa nije moguće ocjenjivati isključivo na temelju smanjenja nominalnog manjka, dodaje se, već ga je potrebno promatrati i kroz strukturu rashoda, održivost javnih financija te sposobnost države da dugoročno podmiruje svoje obveze.

Također, smatra fiskalno povjerenstvo, smanjenje udjela javnog duga na 55,5 posto BDP-a, odnosno ispod referentne vrijednosti od 60 posto, ne treba tumačiti kao osnovu za trajno povećanje javne potrošnje.

“Naprotiv, kretanje tog pokazatelja potrebno je razmatrati u kontekstu dinamike nominalnog BDP-a, troškova financiranja javnog duga i budućih potreba države za zaduživanjem”, stoji u stajalištu povjerenstva.

Rast obrambenih izdataka utječe na fiskalnu poziciju

Fiskalno povjerenstvo je i upozorilo da navedena kretanja treba razmotriti i u kontekstu obaveza koje Hrvatska ima u okviru fiskalnih pravila EU, a posebno onih utvrđenih Nacionalnim srednjoročnim fiskalno-strukturnim planom te zahtjeva za dosljednim pridržavanjem dogovorene putanje neto rashoda.

Prema projekcijama Ministarstva financija iz izvješća o napretku u provedbi navedenog plana, rast neto rashoda u 2026. godini trebao bi iznositi približno 5,6 posto, što premašuje dopuštenu stopu od 4,9 posto. Kumulativno odstupanje od utvrđene putanje do kraja godine procjenjuje se na 1,1 posto BDP-a, uz aktiviranu nacionalnu klauzulu o odstupanju od fiskalnih pravila, što je znatno iznad dopuštenih 0,6 posto.

“Iako se svi povećani rashodi ne odražavaju izravno na izračun neto rashoda, rast rashoda koji se financiraju iz nacionalnih izvora dodatno otežava usklađivanje s preuzetom fiskalnom putanjom”, navodi se.

Pri budućim fiskalnim prilagodbama, ocijenilo je povjerenstvo, morat će se uzeti u obzir i rast obrambenih izdataka, čiji će učinci na fiskalnu poziciju biti značajni nakon isteka relevantne privremene iznimke krajem 2028. godine.

“Bez pravodobnih i vjerodostojnih korektivnih mjera povećava se rizik pokretanja postupka u slučaju prekomjernog manjka, dok odgađanje fiskalne prilagodbe dodatno otežava povratak na putanju koja osigurava dugoročnu održivost javnih financija”, upozorava se u stajalištu.