Plenković i župani o novim izmjenama zakona za ravnomjerni regionalni razvoj

Brodsko-posavski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija Danijel Marušić nakon sastanka je u izjavi za novinare istaknuo da su se svi župani pozitivno očitovali o izmjenama zakona o kojima su raspravljali - Zakona o prostornom uređenju, Zakona o gradnji i Zakona o regionalnom razvoju, istaknuvši da ti zakoni idu u cilju lakšeg i transparentnijeg korištenja fondova i lakše realizacije projekata.

Plenković je naglasio da je njihov, sada već 18. susret potvrda redovitog i strukturiranog dijaloga Vlade i župana o svim bitnim temama, posebice onima koje su vezane za ravnomjerni regionalni razvoj.

Plenković najavio Vijeće za regionalni razvoj, Mikuš Žigman odmah nakon imenovanja u Saboru predstavila novi zakon

"Ovaj format pokazao se itekako korisnim te smo ga u novom zakonu odlučili institucionalizirati - imat ćemo i Vijeće za regionalni razvoj koje će na temelju zakonske podloge redovito provoditi konzultacije između Vlade, župana i čelnika Udruge gradova i općina", rekao je.

Također je dodao da je na sastanku nakon lokalnih izbora bilo sedam novih župana i županica u odnosu na prethodni mandat."Kad se zbroje sve jedinice lokalne i područne samouprave, općine, gradovi i županije, tada je od njih 576 došlo do političke promjene u samo 17 posto. Taj podatak potvrđuje da je ova devetogodišnja politika stalnog dijaloga, funkcionalne i fiskalne decentralizacije, provedbe projekata imala efekta na ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske", ocijenio je.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, čiju je dužnost danas potvrdio Sabor, na sastanku je predstavila novi Zakon o regionalnom razvoju na kojem je radio njezin prethodnik Erlić, a koji će za par dana biti u javnom savjetovanju.

"Kroz Zakon stavljamo veći naglasak na javne politike koje smatramo važnima u kontekstu regionalnog planiranja, a one se odnose na demografiju, socijalne mjere, gospodarstvo i prostorno-okolišne mjere. Zakon predviđa da se u poveznici na ove mjere definiraju strateški planovi na regionalnoj i na lokalnoj razini", navela je.

Zakonom se po prvi put definiraju i ciljevi održivog urbanog razvoja koji se odnose na razvoj pametnih i povezanih gradova, na razvoj zelenih gradova kako bi se poboljšala otpornost urbanih sredina na klimatske promjene, isto tako na razvoj gradova sa snažnim zelenim gospodarstvom. Između ostalog, naglasak se stavlja i na industrijsku tranziciju regija u vidu suradnje između gospodarstva i akademskog sektora. 

Zakon koji se predlaže ne zadire u način izračuna indeksa razvijenosti jer je trenutačan model optimalan, ali se mijenja razdoblje ocjenjivanja i razvrstavanja prema stupnju razvijenosti s tri do pet godina. Mikuš Žigman također je navela kako su kroz nacrt zakona pokušali obuhvatiti sve dobre prakse iz postojećeg zakona, modernizirati i unaprijediti odredbe te uskladiti zakon s drugim propisima.

Bačić: Novi zakoni o gradnji i prostornom uređenju u srpnju na javnom savjetovanju

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je konture novih Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju, koji će u javno savjetovanje ići u srpnju, a planirano donošenje je do kraja 2025. 

Plan Vlade je pojednostavniti i ubrzati procedure oko donošenja novih prostorno-planskih dokumenata u Hrvatskoj, s obzirom na to da već traje postupak transformacije starih analognih u nove digitalne prostorno-planske dokumente s jedne strane, a s druge strane da se ubrza procedura ishođenja građevinskih dozvola, prije svega za obiteljske kuće i višestambene zgrade.

Tako se, između ostalog, uvodi nova namjena zemljišta - "priuštivo stanovanje" te se omogućuje jedinicama lokalne samouprave suradnju s državom ili s privatnim investitorom  u svrhu gradnje zgrada za priuštivo stanovanje kroz institut prava građenja, a pojednostavit će se i procedure za izgradnju građevina javne i društvene infrastrukture.

Bačić je najavio i da će se do kraja godine izmijeniti Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, naglasivši kako to nije nova legalizacija, već izmjene izlaze u susret građanima koji su propustili rok za podnošenje zahtjeve za legalizaciju njihovih kuća ili zgrada izgrađenih do 21. lipnja 2011. godine, a što im stvara probleme.