Pakt za Mediteran, novo poglavlje u suradnji dviju sredozemnih obala

“Otvaramo novo poglavlje u našem obnovljenom partnerstvu. Sljedeći je korak krenuti s provedbom pakta, usmjerenog na postizanje opipljivih rezultata za naše ljude, gospodarstva i dugoročnu stabilnost cijele regije”, rekla je Šuica na sastanku ministara vanjskih poslova Unije za Mediteran, koja okuplja 27 država članica EU-a i 16 zemalja s južne i istočne obale Mediterana. Šuica je zajedno s visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Kajom Kallas označila početak pakta za Mediteran.

Šuica je istaknula da u okviru pakta već ima preko stotinu inicijativa i projekata koje bi trebale donijeti opipljive promjene na terenu. Kao sljedeći korak najavila je akcijski plan za provedbu tih inicijativa u prvom tromjesečju sljedeće godine. Povjerenica za Mediteran je rekla da treba iskoristiti neiskorišteni potencijal gospodarstava u svim područjima od zajedničkog interesa, najavivši uspostavu ekosustava za nova, inovativna poduzeća, zatim suradnju u području obnovljivih izvora energije.

Kallas je rekla da ti projekti pokrivaju sve od potpore za 5G mrežu do podatkovnih centara i energetske sigurnosti. Šefica europske diplomacije je rekla da u Sredozemnom moru imamo slične izazove kao i u Baltičkom i Nordijskom moru - ruske brodove u sjeni koje koristi za zaobilaženje sankcija. “Ti brodovi mogu se koristiti kao lansirne rampe za dronove i predstavljaju veliki ekološki rizik. Želimo s vama surađivati  kako bismo riješili ove probleme, uključujući i putem regionalnog sigurnosnog foruma”, rekla je Kallas.

Prošli mjesec Komisija je predstavila novi Pakt za Mediteran, novu političku inicijativu za produbljenje suradnje s južnim sredozemnim susjedima, koji je zamišljen kao akcijski okvir s konkretnim inicijativama u područjima koja su bitna za obje strane: čista energija, klimatske promjene, voda, mobilnost, trgovina i investicije, digitalna infrastruktura, obrazovanje i vještine, sigurnost i migracije.

Pakt je strukturiran na tri stupa: na ljude kao pokretače promjena, što uključuje mjere za promicanje visokog obrazovanja, strukovnog osposobljavanja, vještina i stvaranje radnih mjesta, osnaživanja mladih i civilnog društva. Drugi stup odnosi se na gospodarstvo, što uključuje modernizaciju trgovinskih i ulagačkih odnosa, poticanje obnovljivih izvora energije i čistih tehnologija, poljoprivredu i prometnu povezanost. Treći stup odnosi se na sigurnost, pripravnost i upravljanje migracijama.