Ovaj tjedan u Europskoj uniji

Europska komisija je protekli tjedan predložila dva moguća rješenja za financiranje Ukrajine u sljedeće dvije godine: jedno je beskamatni reparacijski zajam uz korištenje zamrznutih sredstava ruske središnje banke, a drugo je zajedničko zaduživanje EU-a za koje bi jamčio europski proračun. Za prvo je potrebna kvalificirana većina, a za drugo rješenje konsenzus svih država članica.

Mađarski premijer Viktor Orban je već najavio da će staviti veto na zajedničko zaduživanje, što znači da je kao rješenje preostao samo reparacijski zajam, koji bi Ukrajina vratila kada i ako Rusija plati ratnu odštetu. Međutim, najveći otpor tom rješenju pruža Belgija. Iako bi se to rješenje moglo postići i bez Belgije s obzirom na to da se ne traži konsenzus, ipak se pokušava dobiti suglasnost zemlja koja drži većinu zamrznutih sredstava i koja se pribojava posljedica u slučaju da Rusija uspije dobiti presudu na nekom arbitražnom sudu.

U EU-u je posebno upaljen alarm nakon što je objavljeno da SAD i Rusija razmatraju korištenje tih sredstava za obnovu Ukrajine od kojih bi one ubirale profit. “Ako smo ozbiljni u vezi s ovim, ne možemo prepustiti ne-eurposkim zemaljama da odlučuju što će se dogoditi s financijskim sredstvima agresorske države koja su zakonito zamrznuta unutar naše jurisdikcije”, napisao je prošli tjedan u jednom članku njemački kancelar Friedrich Merz.  

U svakom slučaju, rješenje će se pokušati naći do predstojećeg samita ili na samom samitu EU-a koji se održava 18. i 19. prosinca. Ministri unutarnjih poslova sastaju se u ponedjeljak u Bruxellesu. Oni bi trebali odlučiti koliko će koja zemlja pridonijeti, bilo premještanjem migranata iz zemalja koje su pod velikim migrantskim pritiskom, bilo financijskim doprinosom. Mehanizam bi se trebao početi primjenjivati od srpnja sljedeće godine. Ministri bi trebali odlučiti koje će zemlje biti izuzete od obveze doprinosa.

Komisija je utvrdila da se Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Austrija i Poljska suočavaju sa “značajnom  migracijskom situacijom” zbog kumulativnih pritisaka u posljednjih pet godina. Stoga imaju mogućnost zatražiti od Vijeća da im odobri potpuno ili djelomično oslobađanje od obveza da pridonesu mehanizmu solidarnosti. Prema paktu o migracijama države članice dužne su pomoći onim državama koje su pod migrantskim pritiskom, bilo pristankom da prime dio migranata ili da plate financijsku pomoć od 20 tisuća eura po odbijenom migrantu. 

Ministri će također nastojati postići zajedničko stajalište o trima zakonodavnim aktima: uredbi o vraćanju, koja bi trebala dovesti do bržih, jednostavnijih i učinkovitijih postupaka vraćanja nelegalnih migranata diljem EU-a te o uredbama o sigurnoj trećoj zemlji i sigurnoj zemlji podrijetla, što bi postupke azila trebalo učiniti bržima i učinkovitijima. U četvrtak i petak se sastaju ministri poljoprivrede, koji će razgovarati o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici u razdoblju nakon 2027. godine, kada istječe sadašnji Višegodišnji financijski okvir (VFO). 

U četvrtak se sastaju ministri financija eurozone koji bi trebali izabrati novog predsjednika euroskupine, nakon što je dosadašnji predsjednik, irski ministar financija Paschal Donohoe 18. studenoga iznenada podnio ostavku zbog odlaska na novu dužnost u Svjetskoj banci. Za novog predsjednika kandidirali su se Kyriakos Pierrakakis, grčki ministar gospodarstva i financija i Vincent Van Peteghem, potpredsjednik belgijske vlade i ministar za proračun. Predsjednika euroskupine običnom većinom biraju ministri financija zemalja europodručja. 

U petak se sastaju ministri financija svih 27 država članica, koji će između ostaloga razgovarati o privremenom rješenju za naplatu carina na robu u malim paketima čija je vrijednost manja od 150 eura i koja trenutačno ulazi u EU bez carine. U skladu s političkom obvezom Vijeća iz studenoga 2025. mjera bi se trebala početi primjenjivati što prije u 2026. i ostat će na snazi do potpunog ukidanja praga oslobođenja od carina za robu koja ulazi u EU. To će se dogoditi nakon što novi centar EU-a za carinske podatke postane operativan, što se planira za 2028. Europska komisija koja se sastaje u srijedu ima vrlo opširan dnevni red.

Očekuje se da će predložiti paket o pojednostavljenju ekoloških zakona, zatim prijedlog za provedbu Akta o čistoj industriji, o potpori automobilskoj industriji, o reviziji pravila o emisiji ugljikova dioksida iz automobila, strategiji o jačanju proizvodnje baterija.

Europski parlament sljedeći tjedan radi u odborima. Između ostalih, Odbor za međunarodnu trgovinu trebao bi u ponedjeljak glasati o svom stajalištu o predloženoj zaštitnoj klauzuli za trgovinski sporazum između EU-a i zemalja Mercosura, namijenjen zaštiti najosjetljivijih poljoprivrednih sektora EU-a.