Oporba: Ukidanje pripravničkog staža dovest će do nejednakih kompetencija u zdravstvu

Izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji se donosi po hitnoj proceduri, postrožavaju se uvjeti za obavljanje privatne prakse u ordinaciji, odnosno uvjeti za prijem u radni odnos. Naime, protiv radnika koji pruža zdravstvenu zaštitu i sudjeluje u dijagnostičkim i terapijskim postupcima ne smije biti pokrenut kazneni postupak niti smije biti pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja te iskorištavanja djeteta sukladno Kaznenom zakonu.

Ako radnik bude pravomoćno osuđen za neko od tih kaznenih djela, poslodavac mu mora otkazati ugovor o radu. Izmjenama zakona ukida se obavljanje pripravničkog staža te polaganje stručnog ispita za primalje - asistentice, fizioterapeutske tehničare, prvostupnike fizioterapije, zdravstveno-laboratorijskog tehničare, prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarne inženjere i tehničare, prvostupnike radne terapije i radiološke tehnologije te dentalne tehničare, dentalne asistente i farmaceutske tehničare.

Zakonom se propisuje mogućnost rada pod nadzorom najdulje tri mjeseca za zdravstvene radnike kojima se ukida obveza pripravničkog staža i polaganje stručnog ispita te za one koji se prvi put zapošljavanju u zanimanje za koje su stekli stručnu kvalifikaciju. 

Slučaj ginekologa iz Osijeka koji je silovao svoje pacijentice i ostao dalje raditi s njima bio je motiv donošenja zakona, rekla je Marija Lugarić (SDP), ali je i upitala zašto su samo kaznena djela protiv spolne slobode i protiv spolnog zlostavljanja te iskorištavanja djeteta zapreka za obavljanje posla s pacijentima, ali to nisu npr. kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv života i tijela ili zdravlja ljudi. 

"Slučaj Osijek je bio motiv da se ta kaznena djela uključe u preduvjet za zapošljavanje u zdravstvenim ustanovama i smatramo da smo s tim postigli dovoljnu svrhu ovog zakona", rekao je državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić koji je u Saboru predstavio zakonski prijedlog.

Ivicu Baksa (NPS) zanimalo je kako će se riješiti "kronični nedostatak kadra" u zdravstvenim ustanovama jer nedostaje 284 obiteljska liječnika, više od sto pedijatara te više od 4 000 medicinskih sestara  a predloženi zakon, kaže, ne donosi mehanizme za njihovo privlačenje.

Dulibić: Povećao se broj liječnika, medicinskih sestara, tehničara i ostalih u zdravstvenom sustavu

Dulibić je pak kazao da je u 2016. u sustavu zdravstva radilo 65.000 djelatnika od kojih je 72 posto bilo zdravstvenih djelatnika, a 28 posto nezdravstvenih, dok u ovoj godini u tom sustavu radi 78.000 djelatnika od kojih je 76 posto zdravstvenih, a 24 posto nezdravstvenih. "Značajno smo povećali broj liječnika, broj medicinskih sestara, tehničara i ostalih radnika u sustavu", ustvrdio je.

Branko Kolarić (SDP) smatra da je donošenje zakona po hitnoj proceduri neprihvatljivo. Upozorio je i da će ukidanje pripravničkog staža dovesti do toga da oni koji završe fakultet neće imati iste vještine kao oni koji su obavili pripravnički staž. Stoga smatra da je potrebna obavezna satnica praktičnog rada tijekom studija, no problem vidi u postojanju zdravstvenih ustanova u kojima će se to provoditi. 

Kolarić smatra i da bi se postrožavanje postupanja protiv radnika koji imaju kaznenu prijavu protiv spolne slobode i zlostavljanja djece trebalo odnositi na sve osobe u sustavu zdravstva, a ne samo na one koji sudjeluju u dijagnostičkim i terapijskim postupcima.

Protiv hitnih izmjena zakona bila je i Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) rekavši da je namjera dobra, ali je posao "traljavo odrađen" jer se, smatra, trebalo ići u cjelovitu izmjenu zakona. Ocijenila je i da je razina zdravstvene zaštite u Hrvatskoj izuzetno loša, a zdravstveni sustav već godinama "najveći kršitelj prava građana" jer nedostaje liječnika, a one koji odu u mirovinu nema tko zamijeniti.