Norvežani počeli glasati na tijesnim parlamentarnim izborima

Najmanje devet političkih stranaka trebalo bi ući u parlament, ali čelnici samo triju najvećih stranaka kandidati su za premijera. Izbori završavaju u ponedjeljak navečer. Ključna pitanja u predizbornoj kampanji bila su životni standard, porezi i javne usluge, a ishod bi se mogao odraziti na opskrbu Europe energijom i strujom kao i upravljanje norveškim državnim investicijskim fondom vrijednim dva bilijuna američkih dolara.

Geopolitika je također bila u fokusu birača i analitičari smatraju da bi to moglo koristiti laburistima i njihovom vođi, premijeru Jonasu Gahru Stoereu, bivšem ministru vanjskih poslova koji se predstavlja kao siguran izbor. Laburisti i četiri manje stranke trebale bi, po prosjeku zadnjih ispitivanja javnog mnijenja, dobiti 88 zastupničkih mjesta, tri više od minimuma potrebnog za većinu. Godine 2021. ljevica je dobila zajedno 100 mjesta.

Progresivna stranka i konzervativci, zajedno s dvije manje grupacije, na putu su da osvoje 81 mjesto, ali razlike u ispitivanjima javnog mnijenja između ljevice i desnog bloka nalaze se unutar margine pogreške. Od 2021. Stoereu je potrebna podrška agrarne Stranke centra i Socijalističke ljevice kako bi podržao svoj program, ali ankete pokazuju da će možda morati proširiti opseg kako bi uključio Komunističku stranku i Zelene.

„Najvjerojatniji scenarij je da Stoere bude ponovno izabran, ali to će biti koalicija 'tutti frutti', koja će ići u vrlo različitim smjerovima“, rekao je Jonas Stein, izvanredni profesor politologije na sveučilištu Tromsø. Zahtjevi zelenih i komunista mogli bi primjerice uključivati stroža ograničenja istraživanja nafte i plina i veći porez na bogate i one s visokim primanjima.

Povratak na vlast američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruski rat u Ukrajini izvori su tjeskobe u Norveškoj, naciji od 5,6 milijuna stanovnika s izvozno orijentiranim gospodarstvom i zajedničkom granicom s Rusijom na Arktiku.